Hrvatska je 2030. godine konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture.
Zemlja smo očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve. Nakon tri godine rada i potrošenih 32,5 milijuna kuna, to je zaključak Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine koju je napokon predstavio premijer Andrej Plenković.
- Odlučni smo sve ove izazove pretvoriti u prilike, a svoje potencijalne ranjivosti pretvoriti u prednosti - poručio je samouvjereno Plenković.
Zanimljivo je još nešto. Prije malo više od mjesec dana imali smo uvid u prvi nacrt strategije koji je u međuvremenu dorađivan u Vladi. Taj prvi nacrt je rezultat rada nakon tri godine uz pomoć Svjetske banke. Ali samo u ovih mjesec dana ciljevi su u Vladi promijenjeni! Tako je, recimo, u prvoj verziji bilo navedeno da ćemo 2030. imati prosjek od 80 posto kupovne moći članica EU-a. Sad je to palo na 75 posto.
Bilo je zacrtano da će nam izvoz biti 80 posto BDP-a, a sad je to palo na 70 posto. Obećano je da ćemo biti među 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta, a sad je kriterij smanjen na 45. Hrvatice su trebale rađati po prvom prijedlogu u prosjeku 1,6 djece umjesto sadašnjih 1,47 djece. Ali sad je nekim čudom obećano da je cilj da rađaju 1,8 djece. Pa se postavlja pitanje: ili je one prve tri godine netko pogriješio i uzeo novac za to ili je sad u mjesec dana na brzinu netko nabacao brojke.
Za razliku od prve verzije, Vlada se ipak sjetila da bi razvoju širokopojasne internetske mreže i digitalizaciji trebalo biti posvećeno malo više prostora. Pa su to dodali kao dodatni cilj.
- Strategija je okvirni, strateški akt. On po svojoj prirodi ne podrazumijeva provedbene dokumente koji bi trebali ići po strateškim ciljevima - rekao je Plenković, koji je otkrio i da je dosad Hrvatska imala “dvjestotinjak nacionalnih strategija”.
Strategija je napravljena kako bi se mogao povući novac EU-a. Oni su prigovorili da uopće ne znamo kako se želimo razvijati.