Prvi rezultati pokazuju da su se Litvanci nakon četiri godine vladavine premijerke Ingride Šimonyte i desne koalicije predvođene Domovinskom unijom odlučili za promjenu vlasti, a na što su ukazivale i predizborne ankete. Nakon 91 posto prebrojanih glasova, pobjedu odnosi Socijaldemokratska partija Litve (LSDP), prethodno oporbena stranka. Podršku im je poklonilo 20 posto stanovnika ove baltičke zemlje, koja je članica i EU i NATO-a. Drugi izbor građana, za njih 17 posto, bila je dosadašnja vladajuća Domovinska unija, dok je 15 posto Litvanaca glasalo za populističku antiestablišmentsku "Nemunsku zoru", koja je prvi put izašla na izbore. Vodi ju Remigijus Zemaitaitis, a kojemu se sudi za poticanje mržnje.
Formiranje nove Vlade
Obzirom da nije stranka i koalicija nije osvojila većinu sa samostalno sastavljanje Vlade, preostaje formiranje saveza.
"Pokušat ćemo formirati koaliciju s dvije lijeve stranke", rekla je novinarima čelnica Socijaldemokratske partije Litve (LSDP) Vilija Blinkeviciute govoreći o formiranju nove Vlade te navodeći da se radi o strankama "Za Litvu", koja osvaja devet posto podrške građane te "Uniji poljoprivrednika i Zelenih", koja je, pak, na granici prelaska izbornog praga od sedam posto.
Na treće po broju osvojenih glasova, "Nemunsku zoru", Blinkeviciute zbog pritiska javnosti ne računa, a odbacila je i mogućnost velike koalicije i konzervativaca i socijaldemokrata, koju je zagovarao čelnik Domovinske unije, Gabrielius Landsbergis, s ciljem stvaranja "sanitarnog koridora" oko radikalnih stranaka i mogućnosti njihova uključivanja u vladajuću većinu.
Međutim, konačni rezultati i sastav nove Vlade neće biti poznati prije drugog kruga izbora za dva tjedna.
Naime, glasanje ove nedjelje bilo je prvo od dva - birači su prvotno odlučili o 70 mjesta u parlamentu prema sustavu proporcionalne zastupljenosti, a za dva se tjedna ponovno glasa o 71 izravnom mandatu u parlamentu ili Seimasu.
Promjenom vlasti vanjska i sigurnosna politika se neće mijenjati
Promjena vlasti u Litvi dovela bi prije svega do promjena unutarnje i socijalne politike. Što se tiče vanjske i sigurnosne politike, ako Blinkeviciute uspije formirati Vladu, poručila je, ona se neće mijenjati, a pomoć Ukrajini ostaje prioritet.
Na izbore je izašlo 52,1 posto birača, što je nešto malo više u odnosu na 47,2 prije četiri godine, a Vlada desnog centra Ingride Šimonyte doživjela je u tom periodu pad popularnosti zbog inflacije koja je prije dvije godine premašila 20 posto, kao i zbog pogoršanja javnih usluga i sve većeg jaza između bogatih i siromašnih.
Mnogi građani kritizirali su Vladu i zbog strogih mjera tijekom pandemije COVID-19 zamjerajući da nisu pomogli tvrtkama tijekom karantene, ali i da nisu imali dovoljan pristup zdravstvenim uslugama.
Vladajuća desna koalicija, također, je osuđena zbog postupanja s migrantima koji stižu preko ruske saveznice Bjelorusije s kojom Litva dijeli granicu.
LSDP je obećao riješiti nejednakost prihoda oporezivanjem bogatih i provedbom programa socijalne skrbi.