Jako su me interesirale solarne elektrane, i sad mi je drago da su mi napravili jednu jer se bojim što će biti na zimu. Mnogi koji su ih uzeli rekli su mi da se isplati, a sumnjam da će mi se penzija povećati, govori nam Muharem Hamidović iz Križevaca, koji je uz pomoć križevačkog Energetsko-klimatskog ureda na svojoj kući krajem siječnja dao postaviti solarne panele.
- Imao sam nešto ušteđevine, a Grad je panele i sufinancirao. Išao sam do prijatelja vidjeti kako to kod njega izgleda pa mi se svidjelo. Prije sam imao račune za struju od tristotinjak kuna. Još mi je prerano govoriti o točnim iznosima, ali očekujem da ću uštedjeti oko 250 kuna po mjesecu - uvjeren je Hamidović.
To nam je potvrdila i Ivana Dubravec iz Križevačkog laboratorija inovacija za klimu (KLIK) i voditeljica Energetsko-klimatskog ureda u Križevcima, koja kaže kako građani sa solarnim elektranama koje su optimalno projektirane štede 80-90 posto na godišnjoj razini, što ispada i više od 250 kuna uštede mjesečno u Hamidovićevom slučaju.
U Križevcima je prošli petak u sklopu tog ureda otvoren i Centar za borbu protiv energetskog siromaštva, kojim rukovodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba. Radi se o međunarodnom projektu POWERPOOR na razini Europske unije, a u Hrvatskoj ga vodi Anamari Majdandžić, starija stručna suradnica u DOOR-u. Ovo im je, kako kaže, drugi takav centar u Hrvatskoj.
- Mi u DOOR-u se već više od 15 godina bavimo problematikom energetskog siromaštva i već duže vrijeme smo planirali otvoriti ovakav centar. Prvi smo otvorili u Zagrebu još u ožujku kojeg smo pokrenuli kao pilot centar, s obzirom da se na nacionalnoj razini već spominjala ideja otvaranja ovakvih centara po cijeloj Hrvatskoj, pa bi se naša iskustva u budućnosti mogla replicirati i na ostale gradove i županije - kaže Majdandžić, ističući kako je svrha ovih centara građanima približiti tematiku energetskog siromaštva, kao i energetske učinkovitosti i održivosti.
- Građani koji su zabrinuti zbog očekivanog velikog porasta cijena energenata, dobili su mjesto na kojemu mogu dobiti savjete i informacije kako uštedjeti na svojim računima za režije. Cilj je da ljudima na jednostavan način objasnimo kako da im u njihovom domu bude što ugodnije stanovati, i da ušteđeni novac iskoriste za neke druge stvari poput dužeg godišnjeg ili kvalitetnije hrane - objašnjava Majdandžić i dodaje kako svakodnevno dobivaju jako puno upita i poziva, dok u Križevcima građani najčešće dođu i osobno.
'Ljudi se boje zime zbog rata u Ukrajini, dolaze konstantno'
- Interes je velik. Prošli tjedan došlo nam je desetak ljudi samo u jednom danu, ne računajući da svakodnevno dobivamo brojne upite i pozive. Otkad je počeo rat u Ukrajini, ljudi se jako boje zime i cijena grijanja jer ne znaju što će biti s plinom. Neki se zadrže i više od pola sata, ovisno o tome koliko su već otprije informirani. Većini građana kojima smo napravili solarne elektrane došli su upravo fizički kod nas - kaže Ivana Dubravec iz križevačkog Centra.
Dodaje kako su na Javni poziv grada Križevaca za sufinanciranje projektne dokumentacije ove godine prijavili već 43 kućanstva, dok ih je prošle godine bilo tek 17. Tako osim davanja korisnih informacija o uštedama energije, u Centru za borbu protiv energetskog siromaštva građane pošteđuju i komplicirane papirologije.
Grad Križevci već treću godinu sufinancira projektnu dokumentaciju u iznosu od 80 posto, pa tako građani, kao i Hamidović, od 4800 kuna plaćaju oko 900, dok troškove izrade same elektrane Grad sufinancira 40 posto zasebnim javnim pozivom, odnosno do 20.000 kuna. Hamidovićeva elektrana je primjerice koštala 43.000 kuna, od čega je oko 18.000 sufinancirao Grad. Isplativost čitave investicije, dodaje Dubravec, Hamidoviću će se vratiti kroz 6-8 godina.
U Križevcima svi mogu zatražiti pomoć za solarnu elektranu
- Grad Križevci najduže, već tri godine, sufinancira projektnu dokumentaciju. Prošle godine s tim je krenuo i Labin, a po prvi put ove godine i Slavonski Brod te Ivanić Grad. Također, dobro je to što Grad ne zahtijeva energetski certifikat, pa se na poziv mogu javiti svi građani, a ne samo oni s A, B i C energetskim razredom, kao što je slučaj na državnoj razini. Na taj način i građani bez fasade na kući mogu imati sufinancirane solare i tako smanjiti račune za struju - objašnjava Dubravec, pokazujući nam i posebnu online aplikaciju koju su sami razvili, a kojom prate proizvodnju i potrošnju električne energije za svako kućanstvo, čime ujedno i osiguravaju da elektrane rade ispravno.
Energetsko siromaštvo relativno nepoznat pojam u Hrvatskoj
No što je uopće energetsko siromaštvo? Majdandžić nam objašnjava kako pojam kao takav u Hrvatskoj još ne postoji, ali se temeljem različitih EU dokumenata kućanstvo kojem prijeti rizik od energetskog siromaštva može definirati kao takvo ukoliko troškovi za energiju kućanstva prelaze 10 posto prihoda tog kućanstva.
Dolaskom rata u Ukrajini tržište energenata sve je nestabilnije, pa je dobro vidjeti kako ovakvi centri u Hrvatskoj dopiru do sve više građana. Zagrebački centar možete pronaći u naselju Špansko u Ulici Slavka Batušića 7, dok će Križevčani svoju dozu uštede energije pronaći u samom centru grada, na adresi Ivana Zakmardija Dijankovečkog 8 u sklopu postojećeg Energetsko-klimatskog ureda.
Križevci su tako među prvima u Hrvatskoj prepoznali važnost obnovljivih izvora energije, čiji primjer bismo u ovim nestabilnim vremenima trebali slijediti svi..