Tužno je to - nekad je bilo puno više putnika nego danas. Ništa više ne radi na kolodvoru, putnika je puno manje čak i ovako ujutro. Prisjećala se čistačica boljih dana iz ‘90-ih godina, kad je također održavala zahode na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Porazgovarali smo s njom dok nam je printala račun od četiri kune. Ušli smo u ženski toalet i uzeli brisove s površina WC-a te uzorak sapuna. Bio je to prvi od sedam javno dostupnih zahoda koje je troje novinara 24sata u pratnji stručnjakinje s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” obišlo u tajnoj inspekciji. Provjerili smo koliko su javno dostupni zahodi kad se u njima uzmu brisovi za bakteriološku analizu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Rezultati su šokirali i stručnjake iz zavoda - bris ruku novinara nakon, takozvanog, Bandićeva WC-a u Cesarčevoj ulici bio je dobar za glavnoga kuhara u restoranu, a na kvaku WC-a na Dolcu tog dana mogla se objesiti vrećica s ribom jer je bila toliko čista. Ali bilo je i “klimavih” rezultata.
Zahod na Glavnom kolodvoru bio je uredan, nije smrdio, bilo je papira i sapuna. Ali i nešto bakterija... U brisu s WC daske stručnjaci su pronašli 22.500 kolonija aerobnih mezofilnih bakterija, koje su pokazatelj koliko je nešto čisto. To je popriličan broj kolonija, a stručnjaci su u njima izolirali i potencijalno patogeni Staphylococcus aerus.
Očekivani rezultati
- To su bakterije koje se nalaze u sluznici nosa ili na gnojnim ranicama kože. Očekivali smo ovakav rezultat i on nije dramatičan, osobito ako se ruke operu nakon zahoda. Problem bi bio ako netko ima ranu na koži pa dotakne takvu WC dasku ili ako se izravno dotakne hrana. Ovakav smo rezultat brisa s daske zapravo i očekivali – pojasnio je univ. spec. tehn. aliment. Zdenko Mlinar, zamjenik voditelja Odjela za mikrobiološku analizu hrane i predmeta opće uporabe sa zagrebačkog zavoda.
Poanta je jasna - ruke treba prati nakon WC-a i sve će biti OK, čak i kod ovakvog brisa s daske. Toalet je HŽ Infrastruktura dala u najam tvrtki Perast, u kojoj su rezultate analize dočekali s velikim zanimanjem. Odgovorili su da će im analiza pomoći da ulože više pažnje i truda u održavanju higijene toaleta.
- Koliko god se trudili, uvijek postoji prostor za bolji, precizniji i učinkovitiji rad u održavanju higijene - odgovorili su.
Nastavili su kako će čistačice upoznati s rezultatima analize te ih upozoriti na propuste u čišćenju i dezinficiranju sanitarne opreme, pa i na detalje u čišćenju, primjerice dozera za sapune.
Puno bakterija i u sapunu
A i tamo su bili malo lošiji rezultati jer su na zavodu iz sapuna, čiji smo uzorak uzeli, izolirali 5000 kolonija neopasnih bakterija. Patogena nije bilo. Europski vodič preporučuje da ukupan broj bakterija ne premašuje 1000 kolonija po mililitru sapuna.
- Ne možemo znati jesu li bakterije iz samog sapuna ili su se one namnožile na dozatoru za sapun jer ga dira mnogo ljudi. Ali tu se treba poraditi na čistoći i povremeno oprati spremnik za sapun – kaže Mlinar sa zavoda. Iz tvrtke Peras rekli su kako su čistačice u toaletu 24 sata te neprestano održavaju prostor. Poslije 23 sata sve detaljno čiste. Redovito ih obilazi i sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva te iz Perasa kažu kako dosad nisu imali primjedbe. Brisovi tipke kotlića, kvake u kabini te tipke s dozatora za sapun bili su apsolutno čisti, bez ijednog patogena. Bris novinarke nakon korištenja WC-a pokazivao je 700 kolonija, što nije baš prikladno za operacijsku salu, ali je u redu jer nije bilo nikakvih patogena.
A javni WC u Cesarčevoj ulici bio je potpuno otkriće. Javan, besplatan, čist, s daskom u WC-u koja se sama čisti nakon korištenja. Rezultati brisova? Nebeski čisto, za prste polizati ili površina muške daske, kvake u kabini i tipke za sapun “za polizati”. Ultimativno najprljavija površina u muškom dijelu tog WC-a bila je tipka kotlića sa 700 kolonija. Podsjetimo – bris novinarke poslije korištenja WC-a na Glavnom kolodvoru imao je isti broj bakterijskih kolonija.
Novinar koji je bio u WC-u u Cesarčevoj imao je 100 kolonija bakterija na rukama - može razvlačiti pizzu bez rukavica. A sapun?
Iz WC-a može se u kuhinju
- Jedva smo našli nekoliko stotina neopasnih bakterijskih kolonija. U hrani ih je dopušteno 1000 – rekao je Mlinar.
Na dan kroz ovaj toalet, odgovorili su iz Gradskog stambenog i komunalnoga gospodarstva, prođe od 10.000 do 20.000 ljudi, koji potroše 120 paketa toaletnog papira, 20 paketa ručnika za ruke i pet litara sapuna. A stručnjaci sa zavoda u brisovima tražili su Escherichiju colli, Staphylococcus aureus, Candidu albicans, Pseudomonas aeruginas – sve odreda mogući uzročnici bolesti.
S obzirom na prvi dojam, patogene smo očekivali u WC-u na tržnici Dolac, koju na dan posjeti oko 30.000 kupaca. Izgledao je staro, derutno, pomalo je bio vlažan, blago se osjetio neugodan miris, nije bilo sapuna... I šok – najprljaviji bris bio je s WC daske i u njemu samo 240 kolonija neopasnih bakterija. Na rukama profesionalnoga kuhara tolerira se do 300 kolonija. Brisove smo
uzeli u jednoj kabini, a naša novinarka koristila je drugu kabinu, u kojoj je stanje bilo prilično neugodno. Mokra daska (netko nije dobro gađao dok je mokrio), osjetio se pomalo vonj. Nakon pranja običnom vodom, jer dozatori sapuna nisu radili, na njenim rukama bilo je 2100 kolonija.
- Nije bilo patogena, ali ruke nisu nikako čiste nakon ulaska u ovaj WC i pokazuje da voda nije dovoljna za pranje ruku - ocijenio je stručnjak. A prvi dojam u muškom WC-u na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu nije bio dobar – prljav pod, išaran. Ali brisovi su pokazali da je ultimativno čist i da prosječan tepih u nečijem stanu ima više bakterija.
Autobusni kolodvor Zagreb
Na prvu, novinarima se zahod na Autobusnom kolodvoru činio najlošijim tog dana, no analiza je potvrdila da je on zapravo “nebeski čist”. Uporaba je tri kune. Napravili smo bris ruku novinara nakon što je koristio WC - ruke su bile toliko čiste da je novinar mogao u profesionalne kuhare.