U manje od dva mjeseca, glavata želva - morska kornjačka, ugrizla je petnaestak kupača u Čiovu kod Trogira. U nekoliko navrata ljudi su ušli u njen 'intimni prostor', dodirivali je, preokretali i mučili.
Alen Soldo, profesor s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, objašnjava, kako se, otkako glava želva pojavila, javlja zahtjev da se ta "situacija riješi", a rješenje je, kaže jednostavno.
Kornjača iz upozorenja ljude udari ili ugrize
"Ako vas prisustvo kornjače u moru smeta ili plaši, nemojte ići u more. Ljudi kad krenu u šumu i planinu, gledaju oko sebe jer su svjesni da u takvom okolišu žive i druge životinje. Mi smo kopnena bića, more nije naše prirodno okruženje i više od dvije trećine planeta je pod more, pa je za očekivati da kad krenete u njega, malo pogledate oko sebe", rekao je profesor Alen Soldo za 24sata.
Pogledajte video
Iz interakcija s kornjačom, dodaje, vidimo da ljudi, zapravo ne očekuju da u moru nalete na neku životinju, iako je more stanište tisuća i tisuća raznih morskih organizama.
"Kako je prijavljeno većina osoba je ugrizena ili odostraga ili sa strane što dokazuje da nitko nije ni primijetio kornjaču prije toga", dodao je.
S padom temperature mora glavata želva krenut će prema dubinama
Poznate su, objašnjava, interakcije između kornjača i ljudi koje su uglavnom zasnovane na ulasku ljudi u području trenutačnog obitavanja kornjače, pri čemu ih ona, ističe, iz upozorenja udari ili ugrize.
"U ovom slučaju, ako su sve informacije koje se objavljuju točne, očito je da se kornjača donekle neuobičajeno duže zadržava na manjem području i svaki ulazak od strane kupača smatra određenom prijetnjom te sukladno tome reagira. Doduše, ovdje još nije jasno da li se radi o samoj jednoj individui ili ima više kornjača koje slično reagiraju. S obzirom na to da su kornjače hladnokrvni organizmi za očekivati je da s padom temperature mora krenu prema otvorenom moru i dublje gdje će se pripremiti za zimovanje", ističe Soldo i podsjeća da na pojave životinja blizu obale, utječu isključivo morski okoliš - temperatura i salinitet mora.
U Jadranu sada imamo kita ulješara i vrlo opasnu ribu lav
U Jadranu stalno žive ili povremeno zalaze mnoge morske životinje, napominje, pa njihovo viđenje nije nikakvo čudo jer ih i nemate gdje vidjeti osim u moru.
"Ipak, neke morske vrste su rjeđe ili dosad nisu bile zabilježene u Jadranu te se njihovo pojavljivanje posebice prati s obzirom na to da to može ukazati na određene promjene, akutne ili kronične, jadranskog ekosustava. Primjerice, izrazito invazivne i po autohtoni okoliš potencijalno vrlo opasne ribe lav koja se kod nas po prvi put pojavila lani, a evo u zadnjih mjesec dana već imamo dva nova nalaza. Upravo smo primili vijest o viđenju ulješura, što je zanimljivo jer niti jedna vrsta kita ne obitava stalno u Jadranu, već svako nekoliko godina ulaze u Jadran i onda nažalost imaju problem za izaći vani, obzirom da je Jadran za njih ipak vrlo malo more", dodaje.
Otrovni organizmi u moru, objašnjava, dijele se na one koji otrov sadrže u svojim vanjskim dijelovima tijela te vas mogu ozlijediti nekakvim ubodom ili ugrizom te na one kojima su unutarnji organi otrovni pa njihovom konzumacijom može doći do trovanja.
U Jadran dolazi sve više otrovnijih riba
"Jadran je bio prilično sigurno more jer su opasne vrste bile samo neke ribe iz obitelji pauka i škrpina. Ipak, posljednjih godina u Jadran su ušle i puno otrovnije ribe, kao što su neke napuhače, pa je preporuka ako dođete u kontakt s nekom nepoznatom ribom pažljivo sa njom rukujte i ne jedite je dok ne ustanovite o kojoj se vrsti zapravo radi."
Prema brojnim propisima i strategijama, Jadran se smatra našim najvrjednijim resursom, ali potpuno je, ističe Soldo, jasno da se prema njemu ne odnosimo tako.
"Svakodnevno nam to dokazuju primjeri konstantnog uništavanja morske obale i samog mora što uglavnom ne biva sankcionirano na bilo koji način jer niti jedna nadležna institucija ne reagira."