Udruge obiteljskih liječnika ponovno su u ponedjeljak upozorile na probleme svoje struke i apelirale na Ministarstvo zdravstva da ih uključi u izradu najavljenih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se tiče primarne zdravstvene zaštite.

- Danas su se ovdje okupila sve udruge liječnika da bi zajedno ukazale zdravstvenoj administraciji na probleme i apeliramo da nas uključe u planiranje promjena - rekla je na okruglom stolu predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić.

Predviđa se dodatno opterećenje obiteljskih liječnika

- KoHOM je pozvan u radu skupinu za izradu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, no održane su svega tri online sjednice na kojima nije riješena ni petina pitanja. Od tada nemamo informacije što se događa, osim što znamo da je ministar Vili Beroš plan izmjena već predstavio Vladi - kaže Ban Toskić.

Ocijenila je kako, po onome što je izašlo u javnost, u predloženim izmjenama nema ni jednog konkretnog plana za privlačenje novih liječnika u obiteljsku medicinu, a istodobno se predviđa njihovo dodatno opterećenje kroz rad u hitnoj medicini i objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.

- Tako bi 2000 obiteljskih liječnika, čiji se broj stalno smanjuje, trebalo pomagati bolničkim liječnicima, kojih je 9000 i čiji broj stalno raste - upozorila je.

Predstavnica Ministarstva zdravstva Danica Kramarić rekla je kako su u radne skupine uključeni predstavnici zdravstvenih udruga, komora i liječničkog zbora, a radna skupina za izmjene zakona zastala je s radom jer se Ministarstvo usmjerilo na druge prioritete, ali će uskoro nastaviti s radom. Plan je da zakon bude usvojen tijekom ove godine.

Kad je riječ o nedostatku liječnika, Kramarić kaže da ove godine specijalizaciju iz obiteljske medicine završava 90-ak liječnika, čije su specijalizacije financirane iz EU-ovih fondova, a Nacionalni plan za oporavak i otpornost predviđa raspisivanje poziva za još oko 400 specijalizacija.

- Pozvat ćemo zdravstvene ustanove da raspišu natječaje prema planu specijalizacija iz 2020 i 2021. koji nisu realizirani. Po istom modelu, koji uključuje 85 posto sredstava iz EU-ovih fondova, a 15 posto od države, financirat će se specijalizacije planirane za 2022. i 2023. godinu - najavila je Kramarić.

U obiteljskoj medicini trenutno radi 2223 liječnika, a čak 104 tima su bez liječnika kao nositelja djelatnosti. Liječnici obiteljske medicine upozoravaju da je čak 185 liječnika starije je od 65 godina, a već sada nedostaje 300 liječnika, zbog čega temeljnog liječnika nema više od 500.000 osiguranika.

Osim toga, čak 650 obiteljskih liječnika je starije od 60 godina pa bi za pet godina bez liječnika moglo ostati još pola milijuna građana. Prosječno su stari 53 godine, a samo 47 posto su specijalisti obiteljske medicine. Na specijalizaciji je trenutno samo 150 liječnika.

Pada interes mladih liječnika za specijalizaciju iz obiteljske medicine

Uzroke kadrovske devastacije i urušavanja temelja zdravstvene zaštite udruge vide u višedesetljetnom inferiornom položaju, nedostatku specijalizacija, niskim plaćama i nemogućnost profesionalnog napretka. Zbog toga je uvelike pao interes mladih liječnika za specijalizaciju iz obiteljske medicine.

Potpredsjednica Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo kaže kako je struka zanemarena, a mladi liječnici u zadnjih 10-15 godina u vrlo malom broju ulaze u primarnu zaštitu.

- Mladi liječnici nisu motivirani doći u ordinacije pri domovima zdravlja. Zakon kojim su uvedene privatne ordinacije ne primjenjuje se, a već se kreće s njegovim izmjenama - ističe.

Stanje se želi vratiti 30 godina unazad jer se pokušava ojačati domove zdravlja, gdje su plaće i oprema slabiji, iako bi mladi liječnici radije radili u privatnim ordinacijama, koje su bolje opremljene i primaju više pacijenata, dodaje Krolo.