Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) zamolili smo za podatke o svim prijavljenim nuspojavama te koliko je njih vezano uz koje cjepivo. Kako nam je odgovoreno, dosad ispituju, ili su već ispitali pet prijava sumnji na nuspojave s tromboembolijskim događajima.
U dva slučaja osoba je umrla, riječ je o 33-godišnjoj i 91-godišnjoj osobi, i one su bile cijepljenje AstraZenecinim cjepivom. Mlađa osoba je preminula 12 dana nakon cijepljenja, i taj se slučaj još ispituje jer su dobili nedovoljnu dokumentaciju. Što se tiče 91-godišnje osobe, zaključeno je kako povezanost cijepljenja i smrti nije vjerojatna.
Još su tri prijave pojave tromba, u kojima nije bilo smrtnog ishoda - u dva slučaja osoba je primila AstraZenecino cjepivo, a u jednom slučaju Pfizerovo.
- Navedeno uključuje slučaj sa smrtnim ishodom o kojem smo izvijestili jučer, i za koji je istraga u tijeku te slučaj plućne embolije sa smrtnim ishodom u 91-godišnje osobe za koji je povezanost ocijenjena kao nije vjerojatna, o čemu smo izvijestili ranije tijekom ovog tjedna. Također, uključuje još tri prijave u kojima nije bilo smrtnog ishoda – u jednome slučaju u trenutku prijave oporavak je bio u tijeku, a za preostale dvije prijave zatraženi su dodatni podaci, odgovara HALMED na pitanje o tromboembolijskim događajima koji su se pojavili nakon cijepljenja pa ih se mora dobro istražiti.
Nuspojava oko 0,8 posto u ukupnom broju cijepljenih u Hrvatskoj
Do sada je prijavljeno ukupno 1818 sumnji na nuspojave: od toga je 1044 na cjepivo Comirnaty (Pfeizer), 104 na cjepivo Moderna, 668 na cjepivo AstraZeneca i dvije prijave na Covid-19 cjepiva za koje nije zaprimljena informacija o proizvođaču, kaže HALMED.
U Hrvatskoj je do 11. ožujka utrošeno 84.581 doza cjepiva AstraZeneca, 178.377 cjepiva Pfizer-BioNTech te 23.063 doza cjepiva Moderna. Ukupno, riječ je o gotovo 290 tisuća doza. Nuspojava je, dakle, prijavljena za oko 0,6 posto svih primljenih doza.
Tromboembolija nastaje kad se u veni stvori krvni ugrušak (tromb), i začepi je. Ako se cijeli ugrušak ili njegov dio odvoji i cirkulacijom krene dalje, to je embolija. Kad ugrušak dođe do pluća, nastaje plućna embolija, i život zbog toga može biti ugrožen. Svake godine venska tromboembolija pogađa oko 3,7 milijuna ljudi. U Hrvatskoj od venske tromboze godišnje oboli oko 6500 ljudi, znači oko 135 svaki tjedan.
U većem riziku od ovog poremećaja su pušači, pretili ljudi, žene koje koriste kontracepcijske pilule, no rizičan faktor je i druga hormonalna terapija, kao i trudnoća, venski kateteri, uzimanje premalo tekućine, previše sjedenja i premalo kretanja, kao i nasljedni faktor. Problem je puno češći kod pacijenata koji dugo leže, kao i kod starijih osoba.