Lana Mihaljinac Knežević, predstavnica Udruženja poslovanja s nekretninama pri HGK i vlasnica agencije Zagreb West, gostovala je u Novom danu gdje je govorila o situaciji s nekretninama na tržištu te o situaciji u građevinskom sektoru.
- Komplicirano je i kompleksno, teško je reći u kojem će se smjeru kretati. Nedostatak građevinskog materijala i radne snage uzrokovao je promjene, utjecale su i niske kamatne stope (tad se više kupuju nekretnine), pandemija je poremetila situaciju (tad je puno novca pušteno globalno na tržište, više se investiralo u nekretnine). U Hrvatskoj vidimo porast prosječnih cijena, ali nije sve kako se na prvu čini- opisala je Knežević situaciju na tržištu nekretnina.
Osvrnula se na podatke Eurostata koji govore da Hrvati, u usporedbi s drugim članicama EU, žive u lošijim stanovima, a najviše kupuju.
- Hrvatska je treća u EU-u po postotku vlasništva nekretnina nakon Rumunjske i Slovačke, 91 posto stanovništva su vlasnici nekretnina za razliku od razvijenih država poput Danske i Njemačke gdje je to 50 posto i manje. To je naslijeđe bivšeg sustava i mogućnosti otkupa stanarskih prava, to je i naš tradicionalan pristup vlasništvu jer se ono i dalje smatra statusnim simbolom. Te nekretnine su možda već tad prije 30 godina bile substandardne, građani nisu imali sredstava za ulaganje ili su bili kompleksni vlasnički udjeli. Tako da taj podatak ne iznenađuje.
Istaknula je kako se gradi nedovoljno te da je prošle godine broj izdanih građevinskih dozvola i dalje bio upola manji nego prije 20-ak godina kad je gradnja bila na vrhuncu.
- Pogotovo se malo gradi u priuštivom segmentu za građane prosječne platežne moći i nemamo sustavnu politiku stambenog zbrinjavanja stanovništva. Normalno je da su se developeri fokusirali na luksuznu novogradnju koje je također nedovoljno- dodaje.
Zagreb ima problem kroničnog nedostatka novogradnje po prosječnim cijenama. Na pitanje o primjerima da građevinske tvrtke i agencije sklapaju predugovore s uobičajenom kaparom, a onda vraćaju dvostruku jer im se pojavi kupac koji je spreman više platiti za stan, Mihaljinac Knežević kaže da zna za jedan takav primjer:
- Bio je nedavno takav jedan slučaj, hoće li drugi krenuti u tom smjeru, ne znamo. Građevinarima je u Hrvatskoj zbog potresa, pandemije i sad rata drastično skočila cijena građevinskog materijala.
Smatra da bi se kao prosječna cijena, koja bi se mogla prodavati, mogla smatrati cijena od dvije do dvije i pol tisuće eura po kvadratu.
- Cijena starogradnje je skočila previše, to je isto problem. Nedovoljno se govori o razlici između starogradnje i novogradnje. U Zagrebu je sad prosječna cijena kvadrata 1.850 eura, to uključuje i skupu novogradnju i starogradnju.
- Građani trebaju procijeniti primanja i biti oprezni jer sigurno će doći do rasta kamatnih stopa- rekla je o mogućem rastu kamatnih stopa.