Državni hidrometeorološki zavod objavio je posebno priopćenje zbog obilne kiše i poplava diljem Hrvatske. Kiša koja je ponovno počela padati u Gračacu, nažalost, ne pridonosi smirivanju situacije.
POGLEDAJTE VIDEO
- Rijeka Otuča je još uvijek u svom koritu kamo se vratila u ponedjeljak ujutro, no kiša koja je intenzivno ponovno počela padati u Gračacu vodi ka tome da bi se rijeka ponovno mogla izliti iz svog toka. Stoga ponovno imamo evakuacije ljudi, ovoga puta u mjestu Grabu. Tijekom dana smo obiteljima koje su ostale u svojim kućama u naseljima koja su ugrožena vodom, poput Novog Naselja 2, donosili lijekove i ostalo što im je bilo potrebno. Obzirom na kišu koja ponovno pada, na žalost, bojimo se da se one najgore situacije ne ponove - kazala je Natalija Turbić, iz Stožera Civilne zaštite Gračaca za Večernji.
Razdoblje intenzivne i obilne oborine koje na području gotovo čitave zemlje, s manjim prekidima, traje od prošlog tjedna uzorkovalo je probleme poplavljivanja na više mjesta. Nakon današnjeg kratkotrajnog prekida, oborine se nastavljaju i sljedećih dana te mogu uzrokovati dodatne probleme. S obzirom na to da je podzemlje i tlo već zasićeno vodom smanjena je njegova mogućnost infiltracije nove oborine te već i manja količina oborine može uzrokovati probleme.
Najveća količina oborine tijekom ove oborinske epizode u Hrvatskoj je izmjerena na klimatološkoj postaji Gračac gdje je od nedjelje 14. 5. 2023. u 8 h do jutros 15. 5. 2023. u 8 h izmjereno 256,4 mm oborine što je više od 200 % prosječne svibanjske oborine, ali i nova najviša dnevno zabilježena oborina za tu postaju. Takva oborina je izazvala brzo podizanje vodostaja na direktno zahvaćenim slivovima Otuče, Une i Zrmanje.
Rijeka Otuča se tijekom jučerašnje večeri i noći izlila iz korita i poplavljivala okolinu. Na hidrološkoj postaji Gračac 2, jučer (14. 5. 2023.) je zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +236 cm.
Očekuje se još jači rast rijeka
Hidrološka postaja Gračac 2 je aktivna od 2006. godine i dosadašnji maksimalni relativni vodostaj je iznosio 201 cm i izmjeren je 15. 10. 2020. no tada nije došlo do izlijevanja iz korita.
Hidrološka postaja Donja Suvaja, na izvoru rijeke Une, radi od 1972. godine također je u ponoć 14./15. 5. 2023. zabilježila novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm.
Također je brzo reagirala, rasla i poplavljivala rijeka Zrmanja u svom srednjem i donjem dijelu gdje danas također bilježimo nove maksimalne vodostaje: Obrovac +302 cm, Muškovci +526 cm i Žegar nizvodni +540 cm.
Prema trenutnim izračunima hidroloških modela može se očekivati izraženi porast vodostaja na gotovo svim rijekama u Hrvatskoj. Na pojedine vodostaje dodatno utječu i dotoci iz susjednih zemalja, a koji su također povećani radi aktualnih oborinskih prilika.
Posebno valja istaknuti porast vodostaja na slivovima Kupe i Une koji bi mogli ući u izvanredno stanje mjera obrane od poplava. Desni pritoci Save iz Bosne i Hercegovine donose dodatne količine vode te će doprinijeti porastu vodostaja na Savi, gdje se također očekuje ulazak u značajne mjere obrana od poplava.
Manji vodotoci koji su pretežito bujičnog karaktera također će zbog zasićenog tla intenzivnije reagirati na nove oborine te je potrebno pratiti vremensku prognozu za sljedeće dane i stanje na terenu. S obzirom na vremensku prognozu moguće je očekivati nove maksimume vodostaja tijekom sljedećih dana, a za sutra (16. 5. 2023.) izdana su i upozorenja na bujične i urbane poplave.
Sava, Kupa, Una i Zrmanja
Vodostaji Save nizvodno od Zagreba su u porastu s tendencijom porasta u domenama srednjih i srednje visokih voda. Od ponedjeljka (15. 5. 2023.) otvorena je ustava Prevlaka te se dio vode iz Save zadržava u sustavu retencija Lonjskog polja što omogućuje sniženje vrha vodnog vala nizvodno od Prevlake. Vodostaji na hidrološkim postajama Dubrovčak, Crnac, Ustava Trebež, Jasenovac, Mačkovac, Davor, Slavonski Kobaš, Slavonski Brod su u mjerama obrane od poplava s tendencijom blagog porasta. Od Crnca nizvodno moguć je značajan porast vodostaja uslijed velikih dotoka iz sliva Kupe, Une i rijeka iz Bosne i Hercegovine.
Vodostaji Kupe do Kamanja su u opadanju s tendencijom porasta. Na hidrološkoj postaji Kamanje vodostaji su u opadanju s tendencijom opadanja, ali tijekom sutrašnjeg dana ponovno slijedi porast vodostaja. Nizvodno su vodostaji u porastu s tendencijom porasta. Vodostaji su u domenama od srednje niskih do srednje visokih voda. Trenutno su vodostaji Kupe na hidrološkim postajama Karlovac, Jamnička Kiselica i Farkašić u domenama obrane od poplava. U donjem toku Kupe se sljedećih dana može očekivati daljnji porast vodostaja te u postoji mogućnost ulaska vodostaja u izvanredne mjere obrane od poplave.
Vodostaji Zrmanje u izvorišnom dijelu lagano opadaju, a nizvodno stagniraju.