U ime sudionika VRO Medački džep uz spomenik hrvatskim braniteljima zajednički su vijenac položili pripadnici specijalne policije, 9. gardijske brigade, 111. brigade Hrvatske vojske, domobranske vojne Lovinac, 263 izviđačke satnije Zapovjedništva Zbornog područja Gospić, 71. bojne Vojne policije Rijeka i više udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Zamjenik načelnika Glavnog stožera general pukovnik Siniša Jurković, kao izaslanik predsjednika Republike, čestitao je obljetnicu te je za današnji dan 1993. rekao da je bio od povijesne važnosti za tijek Domovinskog rata jer je potvrdio da hrvatski branitelji imaju vjeru u pobjedu.
Za tadašnje sudionike akcije “Džep 1993” Jurković je rekao da su bili viteški odlučni i hrabri u borbi za opstojnost svoga naroda i Domovine te da smo i danas ponosni što su u samo nekoliko sati 9. rujna 1993. oslobodili oko 225 kvadratnih kilometara okupiranog hrvatskog teritorija, prostor tzv. Medačkog džepa (sela Počitelj, Čitluk i Divoselo), odakle je srpsko topništvo razaralo Gospić.
Trajno onemogućena težnja agresora da razdvoji Hrvatsku na dva dijela
“Uspješno izvedenom operacijom, usprkos složenim uvjetima djelovanja, trajno je onemogućena težnja agresora da izbijanjem na Jadransku obalu razdvoji Hrvatsku na dva dijela” rekao je Jurković i za sudionike akcije koja je danas poznata pod nazivom "Medački džep" rekao da su zajedno s pripadnici drugih brigada iz Domovinskog rata "postavili temelj Hrvatskoj vojsci koja je izrasla u suvremenu vojnu silu".
Ta vojna sila danas rame uz rame s pripadnicima oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja sudjeluju u operacijama i misijama potpore miru širom svijeta te je u svakom trenutku spremna pomoći stanovništvu u kriznim situacijama, rekao je Jurković i naglasio da je Hrvatska vojska danas u globaliziranim svijetu "sposobna zaštiti hrvatske nacionalne interese i zajedno sa saveznicima i partnerima doprinositi miru i stabilnosti u svijetu".
Sudionik akcije Medački džep, ratni zapovjednik Domobranske bojne Gospić, umirovljeni brigadir Milan Kosović rekao je da su na današnji dan 1993. hrvatski branitelji oslobodili prostor uz Divoselo, Čitluk i Počitelj i niz zaselaka okupiranih u sastavu samoproglašene Republike Srpske krajine, odakle se Gospić razarao učestalim topničkim napadima.
"Naša napadna djelovanja počela su 9. rujna u 5.50 i do 14 sati ostvarili smo zadani cilj i ovladali kompletnim područjem, ali je potom uslijedio pritisak međunarodne zajednice na hrvatsku politiku, prijetile su nam sankcije i popustili smo pod pritiskom. Nekoga je trebalo žrtvovati te je ondašnja vlast odlučila da to budemo ja i general Rahim Ademi. Pozvali su nas na razgovor k načelnku Glavnog stožer Hrvatske vojske Janka Bobetka koji nam je priopćio odluku s obrazloženjem da nas ne smjenjuje zbog nekakvih zlodjela nego zbog viših interesa RH i međunarodne javnosti”, rekao je Kosović.
Dodao je da su tada počele "hrvatske pravne bitke koje traju do danas" te da je bez obzira na sve ponosan na akciju i sve pripadnike akcije koja je obavljena "u planiranom roku i profesionalno".
Zbog zločina nad srpskim civilima u ovoj akciji Haški sud optužio je generale Ademija i Mirka Norca. U prvom slučaju koji je Haag ustupio hrvatskom pravosuđu Ademi je oslobođen, dok je Norac osuđen na zatvorsku kaznu koju je odslužio.
Milinović: Sudionicima akcije čestitati, a žrtava se s pijetetom sjećati
U čitanju povjesnice u ime Grada Gospića Martina Nikšić je rekla da je u toj akciji ostvaren cilj da se oslobodi 225 četvornih kilometara okupiranog područja i da prestanu topnički napadi na Gospić te da je skraćena crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit, čime je bilo onemogućeno izbijanje agresora na Jadransku obalu i time razdvajanje Hrvatske na dva dijela.
U povjesnici je istaknuto da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražilo povlačenje Hrvatske vojske na položaje uspostavljene prije 9. rujna 1993., što je učinjeno 17. rujna, a razvojačeni su prostor zaposjeli pripadnici kanadskog bataljuna UNPROFOR-a. Potom je odana počast svim sudionicima, posebno šestorici poginulih pripadnika Hrvatske vojske i sedmorici poginulih pripadnika postrojbi specijalne policije MUP-a te za 53 tada ranjenih branitelja.
Župan Darko Milinović u izjavi za medije rekao je da je Medak od 1991. do ove 1993. bilo mjesto stalne agresorske oružane prijetnje te da je "Gospić prodisao nakon 9. rujna 1993. godine te da zato svim sudionicima akcije treba čestitati, a žrtava akcije se s pijetetom sjećati.
Nakon središnje svečanosti, na kojoj su bili i izaslanici predsjednika Sabora, premijera te ministara obrane i unutarnjih poslova, počast svim sudionicima akcije odata je u Vojarni 9. gardijske brigade Vukovi te kod spomen-obilježja “Velebitskim junacima“ u Rizvanuši. Misa za žrtve održana je u Katedralnoj crkvi Navještenja blažene djevice Marije.