Potrebno je bolje povezati obrazovne programe članica Europske unije, složili su se u subotu građani na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe, iznijevši zahtjeve da se u EU-u usklade kurikulumi, uči o europskoj kulturi, lažnim vijestima, "mekim vještinama" i klimi.
POGLEDAJTE EKSKLUZIVNI INTERVJU S MINISTROM MARIĆEM:
Predsjednica radne skupine konferencije za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Silja Markkula, rekla je da teme kultura, obrazovanje, sport i mladi o kojima se razgovaralo povezuje to što „igraju veliku ulogu u promicanju i njegovanju identiteta Europske unije“.
- Postoji snažna povezanost između građana Europske unije i imaju osjećaj kao da su zajedno i da su dio zajednice koja ima budućnost - istaknula je Markkula, inače predsjednica Europskog foruma mladih.
Građani su predložili usklađivanje razine različitih obrazovnih programa u EU-u uz prihvaćanje nacionalnih sadržaja, što bi, smatraju, omogućilo veću mobilnost europske radne snage i smanjilo administrativna opterećenja.
Jedna od preporuka je i da sve države članice „dogovore i usvoje certificirani minimalni standard obrazovanja u temeljnim predmetima počevši od osnovne škole“.
Sudionici konferencije su istaknuli i važnost poučavanja engleskog jezika u skladu sa standardom koji se može certificirati.
Uz preporuku o usklađivanju razina svih različitih obrazovanih programa u EU, građani smatraju da je potrebno olakšati uzajamno priznavanje završnih diploma, što bi omogućilo lakše zapošljavanje u drugim državama članicama
Konferencija o budućnosti Europe paneuropski je projekt kojim se želi dati mogućnost građanima da iznesu ideje o tome kako bi EU trebala izgledati. Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u petak i subotu raspravljalo se o preporukama građana u politici obrazovanja, kulturi, mladima i sportu.
Iako su te politike prvenstveno u nadležnosti lokalnih politika, EU može pomoći podupirući određene aktivnosti i programe.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak tumači da obrazovanje spada u komplementarne nadležnosti EU, “što znači da države članice samostalno upravljaju vlastitim obrazovnim sustavima”. Noi, istaknula je, na razini EU ujedno postoji i Europski kvalifikacijski okvir koji predstavlja preporuke državama u “pogledu usporedivosti kvalifikacija na različitim obrazovnim razinama”.
Martina Zvonar, sudionica Konferencije iz Hrvatske rekla je da su se građani potrudili formirati preporuke tako da budu provedive, ali i korisne za sve, ili barem većinu građana EU.
- Svi smo svjesni da je za provođenje određenih ideja i preporuka potrebno dulje razdoblje, ali ako one budu primijenjene to će biti veliki uspjeh za građane - dodala je.
Sudionici rasprave posebnu pozornost posvetili su uvođenju novih predmeta u škole. Jedna od preporuka bila je i prakticiranje "mekih vještina" u svim nastavnim programima škola.
- Pod mekim vještinama podrazumijevamo: slušanje, poticanje dijaloga, otpornosti, razumijevanja, poštovanja i uvažavanja drugih, kritičko razmišljanje, samostalno učenje, očuvanje znatiželje i usmjerenost na rezultate - stoji u preporukama.
Potrebno je informirati mlade
Mlade treba bolje i sustavnije informirati o opasnostima interneta i digitalizacije kroz obvezan predmet u osnovnim školama, poručili su građani.
Prema pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2019., u analizi zemalja članica EU-a, razina digitalnih vještina građana u Hrvatskoj je niska. U Hrvatskoj je tijekom istraživanja udio osoba koje se redovito služe internetom bio jedan od najnižih, 73 posto, a prosjek EU-a je 83 posto. Digitalne vještine mladih u dobi od 16 do 19 godina malo su bolje od prosjeka EU-a, ali su se znatno smanjile od 2016.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula iz redova socijalista za Hinu je rekao da bi se informiranost mladih o opasnosti interneta i „lažnim vijestima“ trebalo učiti u sklopu predmeta građanskog odgoja, koji se u Hrvatskoj provodi samo u dva grada – Zagreb i Rijeka. Ujedno, smatra da bi se uz to trebalo učiti mlade i „medijskoj pismenosti“.
- Riječ je o predmetu koji je sigurno nužan, ne samo zbog prepoznavanja lažnih vijesti, već i kao oblik zaštite građana od lažnog i prikrivenog oglašavanja - smatra Picula.
I Glavak ocjenjuje da bi se “države članice trebale fokusirati na jačanje vještina mladih ljudi, posebice kada je riječ o financijskoj i medijskoj pismenosti, koje su od krucijalne važnosti”.
Slaže se da je potrebno “jačati svijest i kritički pristup naših mladih”, ali smatra da nije potrebno opterećivati ih velikom količinom informacija koja je danas dostupna i na internetu.
Važnost o uvođenju novih predmeta u obrazovanje vidi i zastupnik Predrag Fred Matić, također iz redova socijalista. U izjavi za Hinu rekao da je potrebno „osuvremeniti naš obrazovni sustav novim predmetima i aktualnim temama“. Prije svega, važno je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja „unutar kojeg je moguće obrađivati teme klimatskih promjena i spolnog odgoja“.
Zastupnik Matić smatra da bi bilo korisno imati „jedinstveni obrazovni okvir i da je o tome moguće postići konsenzus" među državama članicama.