Većina djece bez roditelja ili čiji roditelji nisu u stanju brinuti se za njih provede djetinjstvo u domovima i privremenim udomiteljskim obiteljima, a samo manji dio bude posvojen i dobije svoju obitelj.
Zašto?
Uglavnom je riječ o birokratskoj zavrzlami bez čijeg rješavanja ni djeca ne mogu biti posvojena u većem broju i na vrijeme. Naime, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, trenutačno je u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, SOS selima i obiteljskim domovima za djecu u Hrvatskoj smješteno 780 djece, a još ih je 2246 smješteno u udomiteljskim obiteljima.
Dolazimo do broja od oko 3000 mališana koji nemaju stalnu obitelj i cjeloživotni dom. Samo 204 djeteta iz te skupine spremna su za posvojenje, odnosno, stručnim rječnikom, za njih je “utvrđena dobrobit za posvojenje”. Preostala većina ili čeka sudski rasplet svoje sudbine, ili je njihovo izdvajanje iz biološke obitelji privremeno, pa će se u nju vratiti ako se prilike ili roditeljske kompetencije poprave, ili su kod srodnika...
Naime, zakonski se može posvojiti dijete ako je roditelj dao pristanak za posvojenje; ako je roditelj odlukom suda lišen prava na roditeljsku skrb ili je donesena odluka suda koja nadomješta pristanak roditelja na posvojenje djeteta (dijete umrlih, nestalih i nepoznatih roditelja), ako nije trajno zbrinuto kod srodnika; dijete od 12. godine života koje je dalo pristanak na posvojenje; dijete za koje je utvrđen interes da bude posvojeno.
Dijete mlađe od 12 godina izražava mišljenje o posvojenju, a djetetovo mišljenje i želje uzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.
Među ta 204 djeteta za posvojenje najviše je djece u dobi od sedam do 14 godina, njih 99. Male djece koja imaju do sedam godina je 64, a djece u dobi između 14 i 18 godina je 41.
U registru potencijalnih posvojitelja upisano 1525 posvojitelja. Pa kako su onda djeca još u domu?
U ministarstvu tvrde da nema dovoljno zainteresiranih za udomljavanje te djece jer većina parova želi udomiti zdravu novorođenčad ili zdravu djecu predškolske dobi. Problem je i rješavanje pravne pretpostavke za posvojenje, što zna biti dugotrajno.
Prošle su godine posvojena 73 djeteta, a ukupno u posljednjih deset godina njih 1197. Najviše 2018., 132 djece, a najmanje 2011., njih 93. Podaci iz te tablice govore da se trend ne mijenja posljednje desetljeće i da nema rasta broja posvojenja. Od 2010. do zaključno 2019., prema podacima resornog ministarstva, među posvojenom djecom 152 djeteta bila su bebe u dobi do godine dana. U skupini između jedne i pet godina u tom je razdoblju posvojeno 505 mališana, najviše 2010., njih 58, a toj smo se brojci približili tek lani, kad ih je posvojeno 57. Djece u dobi između šest i deset godina posvojeno je 340, a u dobi od deset do 14 godina njih 94. U istom je razdoblju posvojeno i 26 tinejdžera starih između 14 i 18 godina.
Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, koja je od posvojenika starija najmanje 18 godina. Važno je reći da nije propisana gornja granica životne dobi posvojitelja.
Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta. Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta, zatim jedan bračni drug samostalno uz pristanak drugog bračnog druga te osoba koja nije u braku - samac