Kako bi pridonio cjelovitom razvoju riječke djece i u fokus pozicionirao najbolji interes svakog djeteta, Grad Rijeka izgradio je bogat i prepoznatljiv sustav odgojno-obrazovnog nadstandarda. Iako za razvoj nadstandarda ne postoji zakonska obveza, Rijeka već godinama prati potrebe djece i roditelja te razvija nove, unapređuje postojeće i podupire brojne programe i projekte za djecu i mlade.
To se tiče i usvajanja zdravog načina života i navika. Zbog toga u deset riječkih škola od drugog polugodišta ove školske godine s provedbom kreće i pilot-projekt organizacije školske marende po principu "švedskog stola".
- Učenici svaki dan mogu odabrati između niza ponuđenih namirnica, među kojima će biti dostupne nutritivno bogate, poput svježeg i suhog voća, mliječnih proizvoda, žitarica i sl., s ciljem unapređenja postojećih jelovnika te zadovoljavanja svih nutritivnih potreba. Cilj je motiviranje i pružanje znanja i potpore za usvajanje zdravih stilova života i odgovornog ponašanja - ističu iz Grada Rijeke.
Humus, tuna, griz s kokosom...
Primjer ove dobre prakse već deset, odnosno pet godina provode u OŠ Vežica i lovranskoj OŠ Viktora Cara Emina. Ravnateljica OŠ Viktora Cara Emina, Iva Erceg, ističe kako su s novcem od države upotpunili jelovnik zdravim namirnicama i nabavili sve potrebno za higijensko serviranje.
- Hrana je svaki dan dostavljena svježa i ništa se ne baca te zadovoljavamo sve higijenske uvjete - kuharice nose rukavice, djeca koriste štipaljke za biranje hrane, svako dijete dobije svoju šalicu, koriste se salvete... Hrana je raznolika, nedavno smo uveli još zdravije varijante poput humusa, tune, svakodnevno nudimo raznoliko voće i povrće, griz s kokosom, sir, vrhnje, kruh je katkad polubijeli ili integralni, kukuruzni. Takav švedski stol je u našoj školi uveden prije pet godina s kratkom pauzom tijekom pandemije - kaže ravnateljica Erceg.
Prvi uvode zdravstveni odgoj
Svjesni da se zdravi načini života smatraju osnovom za dobro zdravlje, kvalitetu i dugotrajnost života, odnosno osiguravanje zdravlja kao temeljnog ljudskog prava, Grad Rijeka donio je odluku kako će iduće školske godine (2024./2025.) u zainteresirane osnovne uvesti izvannastavnu aktivnost Zdravstveni odgoj i obrazovanje, s ciljem aktivnog doprinosa zdravlju i dobrobiti djece i mladih.
Naime, brojna su međunarodna i domaća istraživanja pokazala potrebu za uvođenjem ove aktivnosti, koja uključuje razvijanje znanja, vještina, sposobnosti i vrijednosti koje su djeci i mladima potrebni za mentalno, emocionalno, društveno i fizičko blagostanje sad i u budućnosti.
- Učenje kroz zdravlje i blagostanje omogućuje mladima da donose informirane odluke, olakšava da sami iskuse pozitivne aspekte zdravog života i aktivnosti, primijene naučeno te uspostave zdravlje (fizičko i mentalno) kao obrazac života i životnog stila - kažu iz Grada Rijeke, koji je u ovu svrhu formirao radnu skupinu stručnjaka i relevantnih profila (medicinari, psiholozi, socijalni pedagozi, akademici, psiholozi).
Prvi uveli I-pade
Pomno izrađenim programom Rijeka postaje prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja radi na razvoju zdravstvene pismenosti.
- O ovom programu mislim sve najbolje. Mi dio programa na tu temu već provodimo kao međupredmet u redovnoj nastavi.
Mislim da je taj program prijeko potreban iako će se zasad, zato što je kurikulum preopterećen, on provoditi kao izvannastavna aktivnost koju će pohađati oni koji to žele. Nadam se da će u budućnosti biti uveden kao obavezna nastava jer jedino znanje pobjeđuje - smatra ravnateljica OŠ Vežica Violeta Nikolić, koja je se ističe i po tome što je prva u Hrvatskoj, a druga u Europi uvela tehnologiju rada na i-padima u nastavi još 2012. godine, a po čijem modelu je krenula i e-škola 2015. godine.
Jednako kao i slučaju Građanskog odgoja i obrazovanja, Grad Rijeka namjerava besplatno ustupiti sve materijale za provođenje ovoga programa svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, odnosno svim školama koje iskažu interes, odnosno odluče provoditi program.
Nema mobitela na satu
Još jedna novost koja s primjenom kreće od drugog polugodišta ove školske godine jest ograničavanje uporabe mobitela i pametnih satova u školskoj zgradi i na vanjskom školskom prostoru, izuzev korištenja u obrazovne svrhe i za zdravstvene potrebe učenika. Ova preporuka Grada Rijeke upućena školama primarno ide u smjeru edukacije i prevencije, a predstavlja proaktivan odgovor na rezultate brojnih nacionalnih i međunarodnih istraživanja o štetnim utjecajima prekomjernog korištenja mobitela na mentalno zdravlje djece i mladih.
Ova praksa također je već prisutna u OŠ Vežica.
- Roditeljima smo već predstavili ovaj prijedlog i složili se da će se mobiteli koristiti samo u zdravstvene svrhe, jer imamo djecu s dijabetesom čije se zdravlje treba pratiti i u školi. Neće biti zabrane nošenja nego uporabe, što nam ne predstavlja veliki stres jer smo se u toj praksi već uhodali - kaže Nikolić.
Besplatne radne bilježnice i ulošci
Od ove školske godine Grad Rijeka svim učenicima koji pohađaju jednu od 25 osnovnih škola koje djeluju u Rijeci, kao i onima koji pohađaju neku drugu osnovnu školu, ali imaju prebivalište na području Rijeke, financira obvezne radne bilježnice.
U 2021. godini u svim osnovnim školama kojima je osnivač Grad Rijeka osigurao je dostupnost besplatnih higijenskih uložaka za djevojčice. Djevojčicama su od tada, u dispenzerima postavljenima u školskim toaletima, dostupni dnevni i noćni higijenski ulošci te ih mogu koristiti prema svojim potrebama bez posredništva razrednika ili drugih zaposlenika škole. Ovim projektom Grad Rijeka dao je proaktivan odgovor na rezultate istraživanja o menstrualnom siromaštvu koji je riječka Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter predstavila javnosti, a u kojima je naveden niz podataka koji upućuju na nedostupnost higijenskih potrepština.
- U školi uvijek imamo dostupne uloške i to nam je velika pomoć, pogotovo kod iznenadnih situacija. Pristup besplatnim ulošcima puno znači, ne samo financijski ugroženijim djevojčicama, nego svima skupa - složne su učenice 8. razreda riječke škole.
Građanski odgoj
Godinama svjedočimo porastu nasilja, ekstremističkih stavova među djecom i mladima te poražavajuće niskoj političkoj pismenosti. Također, učenike je važno poučiti o njihovoj važnoj ulozi u demokratskom državnom uređenju te o općeljudskim vrijednostima poput tolerancije, razumijevanja, prihvaćanja i uvažavanja bez kojih nema prosperiteta. Isto je nužno u formi zasebnog predmeta uvesti u škole jer ulaskom u formalni obrazovni sustav takvo učenje postaje lako dostupno svoj djeci, neovisno o njihovoj socioekonomskoj, obiteljskoj ili bilo kojoj drugoj situaciji. Rijeka je još 2016. godine uvela Građanski odgoj i obrazovanje (GOO), u formi izvannastavne aktivnosti. Ove školske godine GOO pohađa oko 600 učenika iz 24 riječke škole . Model uvođenja Građanskog odgoja u osnovne škole i izrađene materijale potpuno smo besplatno podijelili s drugima i mnogi su gradovi i županije preuzeli naš model, kažu iz Grada Rijeke.
Program “Moja Rijeka”
Grad financira popularan program koji potiče učeničko jezično i stvaralačko izražavanje vezano za mnoge povijesne, geografske, umjetničke, kulturne i sportske znamenitosti grada Rijeke. Sve to istražuje oko 650 učenika iz 20 riječkih škola.
Cjelodnevna nastava
Model cjelodnevne nastave u Rijeci pokrenut je davne 1978. godine u OŠ Nikole Tesle, a od 1996. godine Grad Rijeka preuzima financiranje produljenog boravka i cjelodnevnog rada. U ovoj školskoj godini u programe je uključeno oko 2100 učenika nižih razreda. Posljednjih godina na godišnjoj razini izdvaja se preko milijun eura za sufinanciranje plaća učitelja koji izvode te programe.
Programi za darovite učenike
Grad financira programe E-matematička učionica za darovite mlade matematičare i LIADO - Likovni istraživački atelje darovitih osnovnoškolca.
- Učimo djecu da se znaju snaći i pronaći rješenja koja uvijek postoje, sve je moguće. Cilj se najbolje vidi u kasnijem školovanju djece jer, kad potičete kreativnost, ona nije vezana samo za likovnost. Imali smo mnoge primjere učenika koji su završili studij ekonomije, elektrotehnike ili povijesti, a koji su nam kazali kako im je ovaj program vrlo mnogo pomogao u kasnijem školovanju jer su naučili misliti kreativno, izvan granica, te rješavati svakodnevne situacije u životu - kaže profesorica Laura Herceg, autorica jedinstvenog verificiranog programa umjetnosti i dizajna za darovite osnovnoškolce u Hrvatskoj.
’Školsko poslijepodne samo za mene’
Program je namijenjen učenicima u riziku od školskog neuspjeha i nastanka poteškoća u ponašanju u OŠ Nikole Tesle. Okuplja 20 učenika kojima je potreban dodatan oblik podrške. Program okuplja 20 učenika kojima je potreban dodatan oblik podrške – učenike iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa, učenike s određenim razvojnim teškoćama, učenike s teškom obiteljskom situacijom, učenike pripadnike romske nacionalne manjine. Provedene evaluacije i svi mjerljivi pokazatelji upućuju na visoku efikasnost Programa. Učenici koji su prije uključivanja u Program imali veliki broj negativnih ocjena, izostanaka i teškoća u praćenju nastavnih sadržaja, nakon uključivanja u „Školsko poslijepodne samo za mene“ postižu vrlo dobar i odličan uspjeh.
Pomoćnici u nastavi
Ove školske godine u 24 osnovne škole kojima je osnivač Grad Rijeka uključeno je 93 pomoćnika u nastavi koji pružaju podršku za 110 učenika s razvojnim teškoćama. Pored izdvajanja značajnih financijskih sredstava za zapošljavanje pomoćnika u nastavi, Grad Rijeka čini velike iskorake u području inkluzivnog obrazovanja. Pored edukacije i zapošljavanja pomoćnika, Rijeka iz godine u godinu provodi niz aktivnosti usmjerene senzibilizaciji zajednice i promociji inkluzivnog pristupa obrazovanju. Tako je 2021. godine snimljen i premijerno prikazan i prvi dokumentarni film o pomoćnicima u nastavi te je izdana i slikovnica koja obrađuje temu pomoćnika iz perspektive djevojčice koja ima poremećaj iz spektra autizma.
Pomoć za učenike romske manjine
Grad Rijeka od 2015. godine financira programe podrške za učenike Rome kroz zapošljavanje dvoje pomoćnika koji s učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine rade tijekom nastave, ali i nakon nastave, kao oblik dodatne, nužno potrebne podrške u pisanju domaće zadaće, učenju, socijalizaciji te razvoju higijenskih i radnih navika. Ovakvom podrškom godišnje je obuhvaćeno 20-ak učenika u školi koju pohađa najveći broj učenika pripadnika romske nacionalne manjine.