U Čakovcu su održali prosvjed 'Želim normalan život' za koji je saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi rekao da je usmjeren protiv Roma.
Na prosvjedu je bilo oko 1000 ljudi, N1 javlja kako se okupilo i nekoliko kontraprosvjednika koji su donijeli transparent. Prosvjednici su nasrnuli na njih i silom im uklonili transparent. Sve to pred očima policajca koji ih je smirivao.
Video je objavio N1:
U petak je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi za taj prosvjed rekao kako je uznemirio cijelu romsku zajednicu jer se u pozivu na prosvjed ističe da "čak i među Romima ima časnih i poštenih ljudi".
Alen Pancer, predsjednik građanske inicijative koja je organizirala prosvjed, rekao je kako su o ovom problemu obaviještena sva ministarstva, Sabor i međimurska županija.
- Naši stari znali su reći, ako nemaš problem, stavi kamen u cipelu, pa ćeš ga imati. Mi to ne trebamo. Međimurski čovjek nije zaslužio da ga se pljačka, terorizira, krade, napada... Konačno trebamo reći dosta. Međimursko strpljenje traje 20 godina. S našim problemima upoznata su sva ministarstva, Sabor, Međimurska županija. Što su oni napravili kad mi moramo izaći na ulice raditi posao za koji su oni plaćeni. Ovo nije govor mržnje. Mi u 21. stoljeću želimo normalan život kao u Istri, Dalmaciji i drugim dijelovima Hrvatske. Naše državne institucije probleme s Romima stavljaju pod tepih. Sam sam ih pokušao riješiti, ali nisam uspio. Obilazio sam urede u Županiji i na vratima su katkada bila ispisana četiri imena, a u kancelarijama nije bilo nikoga. Ušao sam u jednu kancelariju u 8.15 sati ujutro i zatekao jednog čovjeka koji je slagao šahovske figure kako bi sam sa sobom igrao šah. Onda im je krivo da ih nazivaju uhljebima. Sposobni su napustili Hrvatsku - rekao je na prosvjednom skupu Alen Pancer.
Istaknuo je da se građani boje prolaziti po danu kroz park da ne budu napadnuti, a da se policija boji ući u njihova naselja. Međimurski maturant Tin Hrgović također se obratio skupu, te je istaknuo da je u Međimurju katastrofalno, kritično i opasno stanje, te da prosvjednici nisu ni rasisti, ni nacisti, već ljudi koji žele riješiti problem preglasne muzike, rafalne paljbe iz ilegalnog oružja.
- Neki su se pozivali na ljudska prava Roma. Zar je ljudsko pravo ušetati u tuđe dvorište i opelješiti kokošinjac? Zar je ljudsko pravo krasti bicikle, istrgnuti ogrlice i torbice s građana, tjerati djevojke na seksualne odnose, prebiti staricu na smrt? Zar je ljudsko pravo ubiti ženu koja ti donosi hranu na kućni prag. Prekršeno je naše ljudsko pravo za normalan život. Odgovorni iz metropola ne izlaze iz svojih fotelja na teren riješiti naše probleme, samo prevrću papire. Najlakše je poslati novac i misliti da je problem riješen. Institucije trebaju djelovati, a ne probleme gurati pod tepih. Okupili smo se da ih potaknemo da konačno počnu raditi svoj posao, jer i mi tražimo osnovna ljudska prava - rekao je Tin Hrgović.
Zlatko Železnak je poduzetnik iz Pribislavca uz ulicu Ante Starčevića u kojoj žive Romi. Ima kaže, velikih problema. Osiguranja mu više ni ne žele plaćati razbijene prozore, te se nada da će nakon ovog prosvjeda institucije konačno početi rješavati probleme.
- Uglavnom probleme rade djeca, a svi znamo da su roditelji odgovorni za njih - istaknuo je Železnak.
Željko Knapić, mještanin Pribislavca, se obratio skupu Međimurcima.
- Više puta sam kamenovan, kuća u centru mjesta nam je nekoliko puta opljačkana. A kada su me trojica Roma mlatila usred sela, oni koji su i htjeli svjedočiti o tome, na kraju su odustali, jer su bili izloženi raznim ugrozama i prijetnjama.
Prosvjednom skupu se obratio i Željko Balog, bivši predsjednik Vijeća romske manjine Međimurske županije i zamjenik načelnice u Pribislavcu.
- Ovaj skup sliči na mirni skup. Nema govora mržnje. Naš zastupnik Veljko Kajtazi je želio ovo pretvoriti u nemir i krvoproliće. Oduvijek sam na strani poštenih Roma. I mi pošteni se bojimo u naselju, gdje muzika trešti tako jako da vam se trese krevet, gdje ima pasa koji vas pojedu poput pirane. Podržavam međimurskog župana Posavca i zastupnika Hrvoju Zekanovića jer se suprotstavio Kajtaziju - rekao je Balog.
Skupu se obratila i Višnja Ivančić, načelnica općine Pribislavec, koja je istakla da da najviše kriminala čine romska djeca od 14 do 17 godina. Napomenula je da u naseljima glavnu riječ vode lihvari, te da ni sami Romi ne mogu izdržati takav život.
Istakla je da bi se novac za socijalne pomoći trebao isplaćivati u obliku vaučera. Također je napomenula da jedan stručni suradnik Centra za socijalnu skrb obrađuje 100 obitelji, a maksimalno bi trebao voditi računa o samo 30 obitelji.
Na prosvjednom skupu je sudjelovala i 113. šibenska brigada, dio koje je bio i Alen Pancer, te se prosvjednicima obratio prigodnim riječima i njihov predsjednik Dragan Toljan.
U PU međimurskoj rekli su da je prosvjed protekao mirno te da nije bilo govora mržnje, ni sukoba.
- Jedan je građanin otkinuo natpis smatrajući ga neprimjerenim sadržajem i odmah se uključila policija i dala upozorenje - rekao je načelnik PU međimurske Ivan Sokač, dodajući da nisu odobrili kontraprosvjedni skup koji je bio najavljen.
'To je nedopustivo!'
Centar za mirovne studije, Gong, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kuća ljudskih prava, Mreža antifašistkinja Zagreba i Pravo na grad smatraju kako je nedopustivo da Grad Čakovec nije odobrio korištenje javne površine za javno okupljanje i mirni prosvjed u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA".
Postupci Grada Čakovca upućuju nas na sumnju u diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti, ocijenile su nevladine udruge u priopćenju upućenom u subotu. Postavile su i pitanje - kako je moguće da se dopusti prosvjed koji ima veliki potencijal poticanja na etničku nesnošljivost, a da se istovremeno ne dopusti miran prosvjed nacionalnoj manjini.
U priopćenju se navodi da je "KALI SARA" odlučila organizirati prosvjed kao reakciju na prosvjed pod nazivom "Želim normalan život" čiji organizatori, ocijenile su nevladine udruge, "umivenim jezikom dovode romsku nacionalnu manjinu u kontekst narušavanja sigurnosti građana i nacionalne sigurnosti", odnosno kako bi "KALI SARA" upozorila na neprimjerenost i neistinitost takvih generalizacija.
Podsjeća se kako je "KALI SARA" prvo ponudila da se prosvjed održi na drugome mjestu, a onda i u drugome terminu, odnosno dan nakon održavanje prosvjeda "Želim normalan život" što im, istaknuto je, nije legalno omogućeno.
"Smatramo da za takvo postupanje ne postoje nikakve pretpostavke predviđene Zakonom o javnom okupljanju te da je protivno Ustavu Republike Hrvatske i nizu normi koje uređuju pravo na javno okupljanje u međunarodnom i europskom pravu", ocijenile su nevladine udruge.
Smatraju kako ih "postupci grada Čakovca upućuju na sumnju u diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti" i postavljaju pitanje - kako je moguće da se dopusti prosvjed koji ima veliki potencijal poticanja na etničku nesnošljivost, a da se istovremeno ne dopusti miran prosvjed nacionalnoj manjini.
"Ovaj slučaj predstavlja opasan presedan za Hrvatsku jer se, s jedne strane, radi zaštite slobode govora i prava na javno okupljanje dozvoljava dovođenje manjine koja je u Hrvatskoj i diljem Europe diskriminirana te marginalizirana u gotovo svim područjima društvenog te političkog života u vezu s kriminalom i narušavanjem sigurnosti, dok istovremeno nadležne institucije ne dozvoljavaju uživanje tih istih prava upravo toj manjini", stoji u priopćenju.
Navedene nevladine udruge vjeruju da ovakvi postupci nadležnih institucija samo produbljuju postojeće podjele i probleme te ozbiljno dovode u pitanje povjerenje u zakonitost rada i predanost institucija demokraciji te jednakosti svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, jer su institucije tu da budu kohezivni element društva, a ne da potpiruju sukobe.
I dok, istaknuto je, organizatori današnjega prosvjeda zastupaju stav kako su Romi u Hrvatskoj privilegirana manjina, realnost je, tvrde udruge, bolno drukčija -.Romi su višestruko marginalizirani: u obrazovanju i zapošljavanju, u pristupu dobrima i uslugama, a u prosjeku imaju mnogo lošije stambene uvjete i kvalitetu života od prosjeka hrvatske populacije.
Dodaju kako istraživanja pokazuju da gotovo svaki treći Rom ili Romkinja dožive diskriminaciju barem jednom u godini, a da je gotovo petina Roma i Romkinja nekad tijekom života fizički bila napadnuta zbog svoje etničke pripadnosti. Nažalost, takvi slučajevi uglavnom nisu odgovarajuće sankcionirani, iako predstavljaju kršenja zakona i ljudskih prava te imaju teške posljedice na romsku populaciju.
Zato, navedene udruge, traže da mjerodavne institucije osiguraju slobodu izražavanja i neometanu organizaciju mirnoga prosvjeda organizacijama i pojedincima koji se žele usprotiviti diskriminaciji i generalizaciji romske nacionalne manjine te pozivaju policiju da u okviru zakonskih nadležnosti reagira na svako moguće poticanje na etničku nesnošljivost na današnjem prosvjedu.
Također, pozivaju mjerodavne na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini da preuzmu punu odgovornost za rješavanje postojećih problema s kojima se nosi većinsko stanovništvo, ali i Romi diljem Hrvatske, jer, zaključili su, svi imamo pravo na normalan život.