Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Hoćemo nastaviti obrazovanje i ostvariti svoj san te raditi posao za koji smo se školovali u svojoj domovini. Izjavili su to studenti koji su među prvima upisali online sveučilište za izbjeglice koje je osnovano u Berlinu.

Oni su Fatuma (25) koja je u Njemačku došla iz Somalije, Kirollos (22) i Andre (22) koji su izbjegli iz Egipta.

- U Somaliji sam radila kao socijalna radnica. Želim nastaviti taj posao - izjavila je Fatuma u videokampanji za prikupljanje novca za rad novog berlinskog sveučilišta.

Nastava na više jezika

Sveučilište Kiron je prvo u Europi koje je namijenjeno obrazovanju izbjeglica za koje je pripremiljeno je 20 studijskih programa. Svi studiji su besplatni i traju tri godine, kako bi izbjeglicama omogućili da završe studij, dobiju međunarodno priznatu diplomu i zaposle se. Studenti moraju dokazati kako imaju status izbjeglice ili su u procesu da ga dobiju. U prvoj godini nudit će se kolegiji engleskoga ili njemačkoga, a na drugoj godini će moći birati studij koji žele završiti, poput ekonomije, strojarstva ili informatike. 

Na trećoj godini dobit će mogućnost prebaciti se na redovna sveučilišta, normalno polaziti studij, a do tada moraju imati i uredne dokumente o svom izbjegličkom statusu. Osim na engleskom i njemačkom, na Kironu se nadaju da će uskoro moći ponuditi i satove na francuskom i arapskom. Kako bi prikupili novac za obrazovanje izbjeglica, Sveučilište Kiron, čije osnivanje pokrenula skupina mladih znanstvenika i aktivista, odlučilo se na grupno financiranje putem interneta. Dosad su uz pomoć crowdfundinga skupili 170.000 dolara, što je dovoljno za 127 školarina. 

Do kraja godine planiraju skupiti novac za upis 1000 studenata. Prema podacima UNHCR-a, 76 posto izbjeglica ima osnovno, no samo 36 posto srednjoškolsko obrazovanje. Osim pružanja obrazovanja izbjeglicama koje su stigle na Zapad, UNHCR se zauzima i za pomoć djeci koja su ostala u Siriji. Tako je organizacija Spasimo djecu omogućila je da 59 škola na sjeveru Sirije ostane otvoreno, u kojima 34.500 djece polazi školu. Također, kupili su im i školske torbe, uniforme i školski pribor te plaćaju njihove školarine. Osim na samo obrazovanje koncentrirali su se i na to da djeca ostanu djeca. Osigurali su sigurna igrališta i psihološko savjetovanje za tisuće djece diljem regije. Obnavljaju i porušene škole te osvješćuju roditelje koliko je važno da djeca nastave obrazovanje.

Neprilagođeni školski program

Zbog rata trenutno oko 2,8 milijuna sirijske djece ne ide u školu. Čak i oni koju su s roditeljima uspjeli pobjeći iz ratnog vihora, u novim zemljama se teško uključuju u obrazovni sustav. Lokalne škole nemaju prilagođene programe za djecu izbjeglice, a neka djeca su previše traumatizirana ratnim stanjem da bi se mogla bez prepreka uključiti u školske aktivnosti. Starija djeca pak zapošljavaju se čim prije kako bi pomogli obiteljima. Zaklada Karam, koja se bavi obrazovanjem djece izbjeglica, osnovala je svoj centar u turskom gradu Reyhanli, koji se nalazi blizu granice sa Sirijom. Grad je nekad imao 60.000 ljudi, no s dolaskom Sirijaca povećao se na 150.000 stanovnika.

120 učenika u jednom razredu

Osim obrazovanja, roditeljima plaćaju kako bi djeca mogla ići u školu, s obzirom na to da mnoga djeca, pogotovo djevojčice nemaju nikakvo obrazovanje jer se moraju brinuti o obitelji. U kampovima u kojima se primaju izbjeglice često se organiziraju i neke vrste pouka, no obzirom da obično bude oko 120 djece različitih uzrasta u jednom razredu, kvaliteta je upitna. Samo se dva posto međunarodne humanitarne pomoći potroši na obrazovanje. Stoga je diljem turske, u gardovima koji su primili najviše izbjeglica raspoređeno oko 5500 učitelja koji obrazuju 175.000 sirijske djece. Problem je što malo djece polazi nastavu, a ako i krenu u školu, nakon što krenu prema Zapadu, ponovno prekidaju školu. Prosječno vrijeme koje izbjeglice provedu u progonstvu je oko 15 godina, a ako u tom vremenu ne steknu odgovarajuće obrazovanje, ako se i vrate u svoje zemlje, teško mogu pomoći njenu ekonomskom razvitku.

Suradnja s poznatim svjetskim sveučilištima

Za upis na Kiron izbjeglicama treba samo dokument koji dokazuje njihov status. Za upis na redovne njemačke fakultete potrebni su prijepisi svjedožbi i potvrde o znanju njemačkog jezika što većina izbjeglica nema. Prema pisanju njemačkih medija oko desetak tisuća izbjeglica već je apliciralo za online studiranje. Osnivači Kirona tvrde da će svojim studentima omogućiti suradnju i s poznatim svjetskim obrazovnim centrima koja su zaintersirana za njihov projekt, poput Harvarda i drugih američkih sveučilišta.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.