Referendum na kojemu su stanovnici Berlina u nedjelju odlučivali o tome treba li njihov grad postati klimatski neutralan do 2030. nije uspio, izjavila je gradonačelnica Franziska Giffey.
Ta bi mjera natjerala novu konzervativnu lokalnu vladu na velika ulaganja u obnovljivu energiju, učinkovitost zgrada i javni prijevoz. Da je referendum prošao, Berlin bi bio jedan od rijetkih velikih europskih gradova s pravno obvezujućim ciljem da za sedam godina postane ugljično neutralan.
Rezultat "pokazuje da većina Berlinaca također vidi da se zahtjevi referenduma ne bi mogli provesti - čak ni da su pretočeni u zakon", rekla je Giffey.
Referendum je bio test žele li Nijemci, ili barem građani Berlina, da njemačka klimatska politika, koja sada ima za cilj da najveće europsko gospodarstvo postane ugljično neutralno do 2045., bude ambicioznija. Aktivisti za klimu koji su inicirali glasovanje rekli su da je vladin cilj predaleko u budućnosti da bi se spriječilo da globalno zatopljenje prijeđe 1,5 stupnjeva Celzija.
Nije riječ o 2030. godini
"U ovom trenutku klimatska politika jednostavno nije dovoljna da osigura budućnost vrijednu življenja u našem gradu", rekla je Jessamine Davis, glasnogovornica Climate New Start Berlin.
Referendum je uslijedio dok njemačka konzervativna stranka CDU pregovara o mogućoj koaliciji sa socijaldemokratima u gradu nakon jasne pobjede na ponovljenim izborima, čime su Zeleni borci za zaštitu okoliša gurnuti u opoziciju.
Uz većinu pozitivnih glasova, inicijativi je bilo potrebno najmanje 608.000 glasova "za" kako bi rezultati bili obvezujući. Ali do 20.40 sati bilo je nešto manje od 441.000 glasova za.
Kao grad od četiri milijuna, s malo obnovljivih izvora energije u blizini ili geotermalnog grijanja, Berlinu nedostaje ono što je potrebno da bi taj cilj bio ostvariv, rekao je Bernd Hirschl iz berlinskog Instituta za istraživanje ekološke ekonomije.
Ipak, referendum je bio način da se oživi rasprava o klimatskoj politici i promjenama koje ljudi moraju prihvatiti kako bi postigli klimatsku neutralnost bez obzira na rokove, rekao je Hirschl za Reuters.
"Jer nije riječ o 2030. godini. Radi se o pitanju želimo li političarima poslati signal ili ne", dodao je.