Ovaj nježni div je izrezan po leđima od propelera. Bespomoćno je plutao na površini jer nije mogao zaroniti, napisao je jedan Višanin u FB grupi "Stop glisiranju u blizini obale i ugrožavanju života ronilaca" upozoravajući na rijetku ribu koja je ozlijeđena propelerom broda.

U komentarima ispod objave otkrilo se da je riječ o ribi Bucanj, a članovi grupe napisali su u komentarima svoje mišljenje kako zaštititi ribu od ozlijede.

- Pod obavezno uvesti zaštitne kape na elisama time će se zastititi i kupači i riblji svijet koji se zaboravlja, napisao je jedan član grupe.

U kometarima ispod objave javili su se i ribari i skiperi braneći svoju stranu.

-  A ne može se to.. imam ja prop guard na jednom brodu i ne bi ga skidao obozavam ga, a sa drugog broda sam ga morao skinuti nakon jedne vožnje jer je uništio totalno sve maritimne karakteristike, pisalo je u jednom od komentara.

- kad brod priđe priko njega sa 25cv velika je razlika je li ima ili nema zastitu za propeler, ubit ce ga i onako i ovako, objasnio je jedan od članova grupe.

- A kako da pazin van obale, ko ce vidit ribu koja se nalazi ispod povrsine 30cm a ja iden 20 - 30 cv. Ocu stavit mornara na provu da gleda i ja cu iza veslat, jer to je jedini nacin da se ovo ne dogodi, napisao je član grupe.

Voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Jakov Dulčić rekao nam je da je riječ o ribi Bucanj veliki Mola mola.

Objasnio je da je riječ o kozmopolitskoj vrsti koja se nalazi u čitavom Mediteranu. Nema ga u Crnom moru, a u Jadranu ga relativno malo nalazimo.

- Slučajno se zna uloviti plivaricom. Nema gospodarske važnosti. U ljudskoj prehrani veliki bucanj nema ulogu u većini svijeta, s iznimkom područja Dalekog Istoka. Najveća tržišta su Tajvan i Japan, gdje se meso velikog bucnja smatra delikatesom, i upotrebljavaju sve dijelove ove ribe, rekao je.

Rekao je da zalazi najviše do 360 m dubine, d aje troma i da često zna pilvati na površini s leđnom perajom iznad vode.

- Hrani se pelagičnim beskralješnjacima (rebrašima, meduzama, salpama i sličnim organizmima), ličinkama riba, zatim uz obalu rakovima, mekušcima, bodljikašima i algama. Može narasti do 3.2 metra odnosno 1.5 tone. Smatraju je najvećom ribom koštunjačom na svijetu. Prema podacima najveći ulovljeni primjerak je bio veći od dužine od 2 metra i mase oko 400 kilograma, objasnio je Dulčić.

Objasnio je da su joj zubi srasli u kljun tako da ne može zatvoriti usta pa su uvijek poluzatvorena. Autohtona je za Jadran te najčešće zalazi u sjeverni Jadran zbog ishrane, a inače ne podnosi temperature mora ispod 12 Celzijevih stupnjeva.

- Nije opasan za čovjeka odnosno ne pokazuje nikakvu agresivnost. Jedino može zbog svoje veličine predstavljati problem prilikom manipulacije sa slučajno ulovljenim primjerkom, istaknuo je.

Bucanj živi u suptropskim i tropskim morima, na dubinama većim od 200 metara, a za njihov život vrlo su bitne ribe koraljnih grebena i ptice. Na njihovoj koži može se pronaći više od 40 nametnika koje manje ribe i ptice jedu te tako čisti kožu. Prirodni neprijatelji ove vrste su orke, velike bijele psine i tuljani.

- Ukoliko se naiđe na ozlijeđenu životinju treba to dojaviti službi 112 koja onda treba dojaviti  organiziranoj službi - najčešće veterinarskoj službi koja onda ukoliko se može pokupiti ozlijeđenu životinju i onda pokušati pomoći (npr. Aquarium u Puli za morske kornjače, Institut Plavi svijet za morske sisavce (dupine), ili pomorsku policiju koja će se onda javiti dalje određenim institucijama. No, najčešće su slučajevi gdje su organizmi teže ozlijeđeni i onda u velikom broju slučajeva organizmi ugibaju, naglasio je.