Nakon mjesec dana zimskih praznika počela je nastava. Srednja škola u Petrinji krenula je s nastavom iako ima crvenu naljepnicu.
Ravnatelj Milan Orlić je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekao kako su puno razgovarali, ispitali situaciju i proveli anketu među učenicima i nastavnicima te odlučili s nastavom ipak krenuti. Prvi i osnovni razlog su maturanti.
- Njima će svaka nadoknada biti problematična - rekao je i dodao da će većina učenika i profesora ostala u gradu i da su sve resurse imali pripremljene od ranije. Zasad čekaju preseljenje u zgradu koju su dobili od Gavrilovića. Iako desetljećima nije bila u upotrebi, statički nema gotovo nikakvih oštećenja, tvrdi ravnatelj Orlić.
Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, rekao je da su županija i Sisak napravili velik napor kako bi u nesretnoj situaciji pokušali stvarati uvjete da se život normalizira. Odobrili su odgodu nastave na dva tjedna za 17 škola.
Paljak tvrdi kako je nastavu iz kontejnera moguće pratiti nikako ili jako teško.
- Online nastava nije nastava koja bi zadovoljila potrebe današnjeg školstva, online nastava je nužno zlo. Otvorilo se dosta mogućnosti i tim načinom rada, ali potpuno je jasno da je cijeli fokus rada Ministarstva od početka školske godine taj da pokušamo što je moguće više djecu ipak imati u školama i zbog toga smo razradili ta tri modela, i to je dobro funkcioniralo do kraja polugodišta - rekao je.
Naveo je kako je preko 2100 učenika izvan svojih domova, a pretpostavljaju da je oko tisuću izvan županije. Preko 600 učenika je izvan dometa interneta, 25 ih nema ni priključak za struju, a oko 70 učitelja nema pristup internetu.
Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja rekla je kako se mnogi roditelji ne usude poslati djecu u škole jer veliki problem predstavlja upravo stanje zgrada.
- Informacije koje smo dobili s terena su bile te da je velika potreba za odgodom nastave, ne samo zbog stanja zgrade, nego i zbog psihičkog stanja pojedinih roditelja i zaposlenika. Nas su zvali mnogi roditelji koji su doslovno plakali da se ne žele odvojiti od djece u ovim trenucima, da im treba vremena za psihički oporavak, a isto tako da se organizira i internetska veza, da se porazgovara, da se čuje mišljenje s terena, da se vidi kako to najbolje organizirati - rekla je Tuškan i dodala da se situacija razlikuje od škole do škole.
Naime, u nekim sisačkim školama je više od 90 posto roditelja bilo za online nastavu.
Pedagoginja Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb rekla je kako je odgovornost škole još veća nego što je bila. Istaknula je da su se učenici žalili na tjeskobu i napadaje panike te da se ne mogu koncentrirati.
- To je prisutno osobito u dijelu pogođenom potresom ali i u Zagrebu te diljem zemlje. To su adolescenti i teško se nositi sa strahom od budućnosti. kao društvo moramo im dati elementarnu sigurnost, psihološku podršku ali je u svemu bitna i socijalizacija i druženje - rekla je Hitrec.
S njome se složio i Orlić i rekao kako su to razlozi zašto su krenuli u pokretanje nastave.
- Učenici su izgubili sve u ovoj godini, sjedili su u kućama pa u tihim školama - dodao je.
- U potresu u Zagrebu oštećeno je 175 školskih objekata, što je obuhvaćalo oko 60 tisuća djece. Obnovljena su 162 objekta i još oko 6.500 učenika nije u svojim školama. Ostali objekti su teško stradali i neki od njih bit će obnovljeni do rujna, a dva objekta za godinu i pol dana nakon potresa. Ukupna obnova škola koštat će oko milijardu kuna. Zasad sve daje Grad, ali iz Fonda solidarnosti EU-a je za ovu obnovu namijenjeno 150 milijuna eura. Javit ćemo se i nadam se da ćemo većinu troškova pokriti tim novcem - rekao je Ivica Lovrić .
Što se tiče sigurnosnih koridora, Lovrić je rekao kako je u 21. stoljeću "tunelizacija" nepotrebna. Dodao je kako su sve fasade oštećene u potresu sanirane te prozvao Zagrepčane da se nisu najbolje brinuli o njima.
- Ako dođe ugroza sa strane zgrade, odgovarat će vlasnici zgrade - poručio je i ponovio kako su za stanje fasada krivi upravo vlasnici.
Dodao je kako su u Zagrebu razvili projekt "Podrška na dlanu" kako bi građanima pružili psihološku pomoć. Platforma je, kaže - otvorena i besplatna.
Tuškan mu je odgovorila kako djeci mora biti slobodan put do škole.
- Godinama se u centru Zagreba plaća spomenička renta. S njom se ništa ne radi. Mora im se to osigurati, kao i vježbe, kao i spoznaja koliku jačinu potresa zgrade mogu pretrpjeti. Osim toga, ne priča se o Markuševcu, Zaprešiću i Karlovcu i mnogim drugim gradovima koji moraju imati sigurnost. Ne može se politika prepucavati ovdje preko ljudskih života - rekla je.