Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda i Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu u Otvorenom su raspravljali o problemima u pravosuđu koje je Malenica pohvalio jer su smanjili broj neriješenih predmeta.

O takvim starim slučajevima na zagrebačkom Županijskom sudu pričao je i sudac Turudić. Rekao je kako ih je prije 10 godina bilo oko 15.000, a sada ih je oko 700.

- Niz je razloga zašto postupci dugo traju. Najlakše je to riješiti ako je sudac kriv za predugo trajanje postupka - pokrene se stegovni postupak - rekao je.

- Loša reputacija pravosuđa proizlazi iz medijski najeksponiranijih slučajeva koji su vezani za okrivljenike koji su medijski moćni, bogati, politički moćni - rekla je Đurđević. Pojasnila je da građani najčešće smatraju da se postupci predug vode, da su kazne preblage ili da su nekako privilegirani.

- Evo, samo ako se sjetimo postupaka Sanaderu ili Horvatinčiću koji još nije u zatvoru, a riječ je o kaznenom djelu je iz 2011. evo, i ovaj predmet je isto jako dugo trajao. To je negdje u ocijeni kaznenih postupaka protiv političara i protiv moćnih osoba, protiv ministara, protiv predsjednika Vlade, tu se zapravo ocjenjuje neovisnost sudstva i tu postoji ta percepcija javnosti koja će procjenjivati da li naše pravosuđe radi - kaže Đurđević.

Naglasila je da treba voditi računa o postupcima protiv moćnih ljudi, oni predugo traju i šalju krivu poruku, djeluje kao da nekome pogoduje i kao da je pod političkim utjecajem.

Zasmetalo je to Turudiću koji ju je pitao znači li to i da onkološke bolesnike treba poslati u zatvor. Ona je na to ponovila kako postupak predugo traje i da toliko ne smije trajati.

Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda pričao je da je Hrvatska po ažurnosti slučajeva 12. u Europi, stopa ažurnosti je 102%, a vrijeme trajanja postupka je 137 dana. Osvrnuo se na medijski popraćeni dugotrajni proces u kojemu ima oko 12.000 stranica. Na tome radi, kaže, samo jedan sudac.

- Činitelji koji utječu na dugotrajnost postupka su objektivne i subjektivne naravi. Naravno da ima sudaca koji nekritički prihvaćaju dokazne prijedloge, koji ne koriste zakonska ovlaštenja za odugovlačenje postupka, ali to je jedan manji segment koji je važan, ali nije toliko važan. Kad imate ovakav predmet i kad imate pet ili 10 ili 15 optužnica i kad imate činjenični opis na 30 stranica, koji je u jednoj rečenici, onda vi ne možete taj postupak riješiti u razumnom roku u tri godine. Za pročitati imate spis od 50.000 stranica, a nakon toga treba izdvojiti ono što je bitno i treba ocijeniti sve što je bitno. Uz to još imate i stranke koje sudjeluju u postupku, koje naravno, svaka ima svoj interes - kaže Mrčela. Napomenuo je kako zakon nalaže da se stvari moraju raditi određenim redoslijedom, za koje treba određeno vrijeme.

On smatra i kako bi raspravni suci možda mogli razmotriti da naprave plan kako bi zbili i prilagodili rasprave.

- To bi bilo moguće kada bi sudac imao 2-3 savjetnika i kada bi ti savjetnici zajedno radili na spisu i kada bi svi bili, koji se pojavljuju u sudnici, dobronamjerni i kada bi svima bilo stalo da postupak završi što brže. A to dobro znamo da nije. Kada se sve to skupi, onda naravno da je dojam loš. A dojam je loš jer čujemo samo loše stvari. Nikad nismo čuli dobru stvar - rekao je.

Malenica je rekao da je Hrvatska u vrhu po priljevu predmeta u EU-u i da suci rade dobro svoj posao.

- Velika brojka je da se godišnje riješi 1,2 milijun predmeta, a trenutno imamo neriješenih 46.000 predmeta koji se kontinuirano smanjuju - kaže Malenica.