Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je rezultate turističke sezone i posezone koji pokazuju da je ova turistička godina bila dobra, a Lorencin je zadovoljan i jer unatoč kišnom i prohladnom vremenu turista i dalje ima.
Kako su u ministarstvu i priželjkivali, porasli su prihodi. Također, povećan je i broj noćenja, a čak 17 posto više ljudi je ove godine zaposleno u turizmu..
- Kumulativni podaci za razdoblje siječanj-rujan govore o porastu od 5,2 posto u dolascima (11.589.272 dolazaka) i 3,93% posto u noćenjima (69.343.607 noćenja) turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su iz Ministarstva.
Opatija je u kolovozu ostvarila rekordni broj noćenja, a rujan je obilježio ulazak najvećeg kruzera dosad i otvaranje novog butik hotela. To je samo početak investicijskog vala i Opatija bi iduće godine trebala postati odredište s 4 i 5 zvjezdica, piše HRT. Povećanju broja gostiju trebali bi pomoći brojni kongresi koji uskoro počinju.
Pored Kvarnera koji je već niz godina jedno od najjačih odredišta za turiste, i Šibenik je ostvario odlične rezultate, a plus se nastavio i u rujnu i listopadu.
Ministarstvo je detaljne rezultate poslalo u priopćenju koje donosimo u cijelosti.
Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je danas na konferenciji za medije u Rovinju podatke sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu za prvih devet mjeseci ove godine. Kumulativni podaci za razdoblje siječanj-rujan govore o porastu od 5,2 posto u dolascima (11.589.272 dolazaka) i 3,93% posto u noćenjima (69.343.607 noćenja) turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Izuzetno sam zadovoljan svim dosadašnjim pokazateljima turističke sezone. Bilježimo pozitivan trend u prvih devet mjeseci, kao i u samom rujnu, što je dobra poruka investitorima,“, naglasio je Lorencin.
Strani su turisti ostvarili porast od 6 posto u dolascima (10.525.621 dolazaka) i porast od 4,5 posto u noćenjima (63.396.154 noćenja). Porast turističkog prometa (noćenja) je u razdoblju od siječnja do rujna ostvaren na emitivnim tržištima Austrije (3%), Češke (3%), Njemačke (3,6%), Francuske (5%), Mađarske (8%), Poljske (20%), Velike Britanije (26%), Irske (30%), Švedske (30%).
U Istri je ostvareno 3.049.293 dolazaka što predstavlja rast od 0,7 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Istra bilježi 21.473.063 noćenja što predstavlja rast u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine od 0,1%. Na Kvarneru je ostvaren porast od 1,5 posto u dolascima što je ukupno 2.128.855 dolazaka i porast od 2,3 posto u noćenjima što je ukupno 12.162.479 noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih devet mjeseci ostvareno 2.055.111 dolazaka što je 9,7 posto više i 12.311.074 noćenja što je 7,8 posto više. Zatim slijedi Zadarska s 1.303.360 dolazaka što je 6,9 posto više i 9.385.171 noćenja što je 4,45 posto više.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je ostvaren porast od 9,55 posto u dolascima (1.177.251 dolazak) i porast od 7,4 posto u noćenjima (5.819.452 noćenja). U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 787.643 dolazaka što je 7 posto više i 5.220.488 noćenja što je 7,6 posto više. U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 4,6 posto u dolascima (457.367 dolazaka) i porast od 7,4 posto u noćenjima (1.894.215 noćenja). U razdoblju od siječnja do rujna 2013. godine u Gradu Zagrebu ostvareno je 15,7 posto više dolazaka što je ukupno 630.392 dolazaka i 12,5 posto više noćenja što je ukupno 1.077.665 noćenja. 5,64 posto više noćenja u rujnu.
Prema službenim podacima u rujnu na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno je 1.445.497 dolazaka što predstavlja porast od 0,44 posto te 8.612.570 noćenja što predstavlja porast od 5,64 posto u odnosu na rujan prošle godine. Strani su turisti ostvarili 1.346.849 dolazaka što predstavlja porast od 0,89 posto i 8.139.372 noćenja što predstavlja rast od 5,8 posto u odnosu na rujan 2012. godine.
„Ostvareni rezultati ukazuju na činjenicu da mjesec rujan sve više čini glavni dio turističke sezone te veseli činjenica da turisti koji u Hrvatsku dođu ostaju dulje nego do sada. Također, bitni su nam dolasci s naših najvećih emitivnih tržišta, koja su i u ovim periodima povećana za 3-4%. Također, važni su nam porasti s tržišta Velike Britanije i skandinavskih zemalja koji se kreću između 20 i 30%, ali i neka nadolazeća tržišta, primjerice SAD, Kina, Argentina, Brazil. Možemo se pohvaliti činjenicom da je Hrvatska postala važna i na međunarodnim itinererima svjetskih turoperatora te moramo kreirati dodatne proizvode kako bismo stvorili nove motive dolazaka i za turiste iz tih zemalja,“ ističe Lorencin.
Porast turističkog prometa (noćenja) u rujnu je ostvaren na tržištima Austrije (1,7%), Češke (2%), Francuske (3,7%), Poljske (10%), Danske (13%), BiH (17%), Finske (18%), Švedske (21%), Velike Britanije (24%) i Irske (26%). Posebno vesele dobri rezultati s područja Italije, gdje bilježimo porast noćenja u rujnu od 2%!
U Gradu Zagrebu ostvareno je 97.825 dolazaka što je 15 posto više i 159.859 noćenja što je 12 posto više u odnosu na rujan 2012. godine. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 273.313 dolazaka što je 4,57 posto više i 1.663.226 noćenja što je 8,3 posto više nego u rujnu prošle godine. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 180.420 dolazaka, odnosno 7,4% više i 875.120 noćenja što predstavlja porast od 8,12 posto više u noćenjima. U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 55.555 dolazaka što je 2 posto više i 184.827 noćenja što je 10,74 posto više u odnosu na rujan prošle godine.
U Šibensko-kninskoj županiji je u rujnu, unatoč dolasku gostiju otprilike na istoj razini kao i prošle godine, ostvareno 10 posto više noćenja nego u rujnu 2012. godine. Slična je situacija u Zadarskoj županiji, gdje su dolasci na razini lanjske godine, no uz porast od 12% noćenja.
Iako Istra i Kvarner bilježe manjke u dolascima gostiju, oni koji su u Hrvatsku stigli ostali su dulje nego prethodne godine. Tako je u Istri ostvareno 2.842.911 noćenja, što je rast od 2,22 posto, unatoč padu u dolascima od 6,24 posto, a na Kvarneru bilježimo 1.379.741 noćenja, što je porast za 1,32 posto, unatoč padu u dolascima od 2,59 posto.