Svjetsko tržište halal proizvoda procjenjuje se na 1,8 trilijuna dolara, a do 2020. mogao bi doseći i 2,6 trilijuna. Hrvatska ima golemi potencijal za proizvodnju hrane s halal certifikatom i neke od kompanija već ga imaju.

Kraš već ima 118 halal proizvoda koji čine 30 posto njihova asortimana, a u Saudijsku Arabiju na godinu izvezu 3,5 tisuće tona samo jedne vrste vafli. Tvrtke Klasje, koja proizvodi tjesteninu, povećala je prodaju halal tjestenine u BiH za 30 posto, dok proizvodnja i prodaja klasične tjestenine u isto vrijeme stagnira.

To su samo neki od podataka koje su u utorak iznijeli sudionici okruglog stola "Halal turističko tržište, perspektive i razvoj" na koji su se odazvali visoki predstavnici ministarstava, Hrvatske gospodarske komore, veliki proizvođači u prehrambenoj industriji te turističke tvrtke i hoteli.

Halal zapravo znači sve što ono što je dozvoljeno u islamu, od načina kako se hrana priprema, pa do različitih usluga u turizmu, a na okruglom stolu više puta je istaknuto kako Hrvatska još nije prepoznala potencijale halala, prije svega u turizmu. Za sada halal certifikat od proizvođača hrane ima njih 61, kao i 21 hotel te 7 turističkih agencija. 

U raspravi su istaknuli kako bi preko halala hrvatski turizam naročito privukao bogate goste iz arapskog svijeta koji na odmor obično dolaze na više mjeseci.

Izuzetno su dobri potrošači, ne traže sunce i more jer to imaju i kod kuće, nego žele čistu prirodu. Halal certifikati bi ih sigurno privukli i u Hrvatsku.

Inače, u svijetu se u halal turizmu na godinu zavrti 140 milijardi američkih dolara, kod nas je to još u povojima.

Okrugli stol zapravo je bila najava za prvi Svjetski halal konkres koji će u studenom biti u Opatiji. Veliko je to priznanje Hrvatskoj jer se takav kongres i poklapa se sa stogodišnjom obljetnicom priznanja islama u Hrvatskoj.