Proračun za 2019. temeljen je na realnim osnovama, socijalno je osjetljiv i okrenut razvoju te usmjeren na daljnje porezno rasterećenje građana i poduzetnika.

Poručio je to predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak u Saboru.

Branio je proračun za sljedeću godinu koji planira rekordnu potrošnju od 140,3 milijarde kuna. Premijer je nabrajao svoje uspjehe, a oni su se uglavnom sveli na brojanje kome je dao više novca jer Vlada planira i rast i sljedeće godine.

Vlada inače planira potrošiti čak 19 milijardi kuna više sljedeće godine nego što je država trošila kad je Plenković preuzeo njezino kormilo.

Jučer je i ministar rada Marko Pavić objavio da je postignut dogovor sa sindikatima te da će plaće u javnim i državnim službama do kraja sljedeće godine rasti u dva navrata, prvo tri posto, a zatim od srpnja još dva posto.

- Ovim osam sindikata prekida sve štrajkaške aktivnosti - rekao je nakon dogovora Branimir Mihalinec, čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Za plaće će se tako trošiti oko 29,5 milijardi kuna, za mirovine oko 40 milijardi kuna s planiranim povećanjem, zadužit ćemo se još 30 milijardi kuna, rastu subvencije za dječji doplatak, subvencije za vojni proračun, zdravstvo će dobiti 1,4 milijarde kuna više za trošiti jer će nam povisiti zdravstvene doprinose.

Iako je Vlada rasteretila dijelom građane kroz niži PDV na dio živežnih namirnica, činjenica je da ni jedna od krupnih reformi u javnoj upravi, pravosuđu, rezanju parafiskalnih nameta i zdravstvu nije provedena.

A stručnjaci upozoravaju da će već 2020. godine na vratima biti nova recesija za koju ćemo biti nespremni. Država jednostavno previše planira trošiti iako Plenković ispravno tvrdi da neće biti proračunskog manjka ako se ostvari ovaj rast gospodarstva. Ali što ako gospodarstvo počne padati?

- Još sljedeće godine će vjerojatno sve funkcionirati, a onda se gospodarski ciklus okreće i samo je pitanje koliko će se brzo okretati. Sve je slično kao i 2008. godine pred početak krize, samo što smo tad imali dug od 40 posto BDP-a, a na kraju sljedeće godine on će iznositi 71 posto BDP-a, ali će manjak biti na nuli.

Vlada je poreznim rasterećenjem i ovom potrošnjom dala gas do kraja, kad se ciklus okrene i dođe recesija, vidjet ćemo koliko naš motor može daleko ići. Usporavanje rasta i za jedan-dva posto značit će problem - kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Da iz krize nismo ništa naučili i da ponavljamo iste pogreške smatra i predsjednica udruge poslodavaca Gordana Deranja.

- Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sad zamijenili sredstvima iz fondova Europske unije i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019. godinu. U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti - poručila je kad je njihov skor pokazao da kao država idemo još nazad i da nas drugi prestižu.

A negativni signali već stižu i iz Europske unije i iz Hrvatske, ali na njih je rijetko tko obratio pozornost u Saboru tijekom rasprave o proračunu.

U razdoblju od lipnja do rujna, koji su uvijek zbog špice sezone bili najbolji mjeseci, očekuje se da će BDP manje rasti nego proljetos! I to unatoč svim pohvalama dolascima turista. Čak osam ekonomista je u anketi Hine upozorilo na ozbiljne razloge usporavanja gospodarstva.