Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u srijedu je ponovno raspravljalo o optužnici Uskoka protiv četiri bivša ministra iz Vlade Andreja Plenkovića. Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića, Josipa Aladrovića te gradonačelnika Županje Damira Juzbašića. Uskok ih tereti za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Kako doznajemo s terena, nitko od ministara nije došao, no nisu ni dužni se pojaviti. Zato su došli njihovi branitelji, Višnja Drenški Lasan za Horvata, Nikola Mandić za Tolušića, Ivan Stanić za Aladrovića, Nobilo za Miloševića, kao i Uskokov tužitelj Vedran Libl.
Sudsko vijeće odbilo je zahtjeve obrane za izdvajanjem dokaza kao nezakonitih na što obrana ima pravo žalbe Visokom kaznenom sudu. Tek nakon što VKS odluči o žalbama optužno vijeće će ponovno odlučivati o osnovanosti optužnice.
Uz četvoricu bivših ministara i Juzbašića optužnicom su bili obuhvaćeni Horvatova pomoćnica Ana Mandac, bivši državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac, ravnateljica uprave za potpomognuta područja Katica Mišković.
Za novinare je izjavu dao zamjenik ravnateljice Uskoka, Vedran Libl. Pojasnio je da je sud jednom već odbio zahtjev obrane, a VKS po žalbi branitelja to srušio, no iz proceduralnih razloga.
- Vijeće je kao i prije godinu dana odbilo prijedlog obrane za izdvajanjem dokaza kao nezakonitih. Očekivano, jer u ovih godinu dana nije se ništa novo dogodilo - istaknuo je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Izjavu je dala i Višnja Drenški Lasan, braniteljica Darka Horvata.
- Obrana prvog okrivljenika je dopunila prijedloge koji su bili izneseni zadnji puta 16. veljače 2023. kad je predlagala izdvajanje nezakonitih dokaza. Prijedlog je upotpunila s događajima argumentima koji proistječu iz odluke Ustavnog suda koja se odnosi na sigurnosnu provjeru sudaca i argumentaciju da niti ZKP niti Konvencijsko pravo niti Europsko pravo ne razlikuje kriterije za procesuiranje zakonitosti dokaza koji bi se razlikovali u odnosu na personalne i materijalne. To se odnosi na svjedoke i SMS poruke.
- Pitanje SMS poruka je relativno nedavno, u pristupu izvora dokaza, problematizirano pred Europskim sudom za ljudska prava, donesena je presuda vijeća i obrana će se svakako u žalbi na ovu odluku pozivati na tu recentnu praksu - dodala je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Što je pisalo u optužnici?
Podsjetimo, optužnicom se Darku Horvatu stavlja na teret da je, u razdoblju od studenoga do kraja prosinca 2018. godine u Zagrebu, kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je ministarstvo 27. kolovoza 2018. objavilo otvoreni javni poziv za program "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina" za 2018. godinu naložio da se bespovratna sredstva dodijele gospodarskim subjektima koji na to nisu ostvarivali pravo.
Za provedbu natječaja zadužio je svoju pomoćnicu Anu Mandac, a poticaje su za svoje "kandidate", prema optužnici, tražili Tolušić, Milošević, Mišković i Žunac. Svi su oni znali da ti gospodarski subjekti nisu ispunjavali uvjete, no odlukom ministra Horvata dodijeljeno im je ukupno 2.655.594 kuna bespovratnih sredstava.
Pritom je Mandac, po nalozima Horvata i sukladno zahtjevima ostalih četiri okrivljenika te trećih neutvrđenih osoba, sačinila tablicu koja je sastavni dio spomenute Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ta sredstva dodjeljuju, a potom je naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s tim gospodarskim subjektima. Te je ugovore u ime resornog Ministarstva potpisao Horvat, kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega su im na teret državnog proračuna neosnovano isplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.655.594 kuna.
Također se Horvata tereti da je, u razdoblju od siječnja 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, koristeći autoritet ministra u Vladi Republike Hrvatske, a ranije i zastupnika u Hrvatskom saboru, osobno i posredstvom Mandac zatražio od Aladrovića, koji je u to vrijeme bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje određenoj kandidatkinji.
To je on, smatra Uskok, i učinio tako da je posredstvom Mandac kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na koji se prijavila, čime joj je omogućio prednost pred ostalim kandidatima. Nakon toga je kandidatkinja ušla u krug odabranih kandidata te je HZMO s njom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme. Na isti način je toj kandidatkinji omogućio prednost pred ostalim kandidatima na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, nakon čega je kandidatkinja također ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Osim toga se Mandac stavlja na teret da je od studenoga 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, na traženje gradonačelnika Županje Damira Juzbašića zatražila od Aladrovića da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje još jednoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u, što je on i učinio. Posredstvom Mandac i Juzbašića kandidatkinji je dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju i tako joj omogućio prednost u natječajnom postupku. Nakon što je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, HZMO je s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Nagodili se
Ana Mandac, Katica Mišković i Velimir Žunec odlučili su cijelu priču okončati prije početka suđenja. A to znači da su priznali ono za što ih USKOK tereti te su na temelju tih priznanja sklopili nagodbe s USKOK-om.
Ana Mandac osuđena je na 11 mjeseci zatvora, no zatvorska kazna joj je zamijenjena radom za opće dobro. Katica Mišković uvjetno je osuđena na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. Uvjetnu kaznu dobio je i Velimir Žunec koji je osuđen na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.