Društvenim se mrežama ovih dana šire modificirani grbovi bivše države. Na jednom od njih umjesto crvene zvijezde s grba SFRJ je bočica s cjepivom protiv COVID-19, a umjesto baklji šprice. Drugi je grb još zanimljiviji. Na njemu je grb bivše države smješten unutar dvoglavog orla s grba Srbije, koji u svojim kandžama drži šprice. Taj grb zorno oslikava trenutačnu situaciju u regiji i neupitnu dominaciju Srbije kad je riječ o vakcinaciji. Srbija je u ovom slučaju postala neprikosnoveni regionalni lider, profitirajući od svoje fleksibilne vanjskopolitičke pozicije i od višegodišnje izgradnje dobrih odnosa s Rusijom i Kinom. Ne uzdajući se previše u obećanja Europske unije, kad je riječ o opskrbi cjepivom, Srbija se okrenula sebi i vlastitoj snalažljivosti postavši jedna od najuspješnijih zemalja u Europi i svijetu kad je riječ o cijepljenju. 

I u toj situaciji srpski predsjednik Aleksandar Vučić odlučio je iskoristiti cjepivo kao moćno sredstvo političkog marketinga, pokušavajući proširiti svoju meku moć u regiji. “To se ne zaboravlja”, tim je riječima jedan Sarajlija opisao svoje osjećaje nakon što je prošle subote u Beogradu, na poziv Srbije, cijepljen protiv COVID-19, baš kao i tisuće njegovih sunarodnjaka, ali i tisuće građana drugih zemalja iz regije, pa i iz Hrvatske. U samo tri dana u Srbiji je prošlog vikenda cijepljeno više od 20 tisuća stranaca koji su došli na poziv Privredne komore Srbije ili su se sami prijavili preko portala elektroničke uprave Srbije. Ono na što bi u svojim matičnim zemljama morali čekati mjesecima, a vjerojatno i godinama, u Srbiji im je postalo dostupno u roku od dan-dva, i to potpuno besplatno. U subotu ujutro bilo je čekanja, kao i redova na granici, no proces imunizacije u Srbiji, za razliku od Hrvatske, odlično je organiziran.

Dok se u Hrvatskoj od početka cijepljenja stalno govori o tome kako veći broj doza cjepiva samo što nije stigao, a to se još nije dogodilo, zbog čega je Hrvatska u ovom pogledu ponovno među nekoliko najlošijih europskih zemalja, u Srbiji je broj cijepljenih građana sad već znatno veći od dva milijuna, od čega je više od milijun građana primilo i drugu dozu. Drugim riječima, dok je Srbija u svjetskom vrhu po procijepljenosti svojih građana, Hrvatska je na samom dnu, iako se na početku ove krize očekivao potpuno drukčiji rasplet. Očekivalo se, naime, da će Hrvatska, kao i susjedna Slovenija, u ovom slučaju profitirati od članstva u Uniji i činjenice da se u pogledu vakcinacije u potpunosti oslonila na Europsku komisiju, koja je u ime zemalja članica ovlaštena za nabavku i ravnomjernu raspodjelu cjepiva. Ali ta se očekivanja nisu ostvarila. 

Ubrzo se pokazalo da je u pogledu nabavke cjepiva Hrvatska dvaput izvukla deblji kraj. Prvi put na europskoj razini zbog nesposobnosti Europske komisije, a drugi put zbog strateške pogreške hrvatskog vodstva, koje se primarno oslonilo na AstraZenecino cjepivo, što se pokazalo pogrešnom procjenom. Iako je premijer Andrej Plenković, s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom i premijerima još nekoliko članica koje su se zbog istog problema našle u sličnoj situaciji kao i Hrvatska, pokušao izvršiti pritisak na EU da se utvrdi tzv. korektivni mehanizam koji bi osigurao “pravedniju raspodjelu cjepiva”, taj je pokušaj od početka bio osuđen na neuspjeh. Naime, Plenković i njegovi istomišljenici sad inzistiraju na načelu raspodjele pro rata prema broju stanovnika, iako je svaka zemlja članica na početku imala mogućnost naručiti točno onoliko cjepiva koliko joj pripada po sistemu pro rata, a onda su upravo ove zemlje koje se sad žale i traže korekciju mehanizma, među kojima je i Hrvatska, odlučile naručiti manje nego što im pripada, a problem je eskalirao kad AstraZeneca nije ispunila svoje obaveze prema Hrvatskoj. I sad te zemlje, suočene s posljedicama vlastitih pogrešaka, pokušavaju za problem okriviti EU. Drugim riječima, ovdje nije samo riječ o europskom neuspjehu u naručivanju cjepiva - iako je i Europska komisija nedvojbeno napravila ozbiljne pogreške u tom poslu, pogotovo kad je riječ o sporosti pri ugovaranju cjepiva i lošim ugovorima s farmaceutskim kompanijama - nego i o neuspjehu Hrvatske i premijera Plenkovića unutar tog šireg europskog neuspjeha, zbog čega je situacija u Hrvatskoj u pogledu cijepljenja gora i teža nego u većini drugih europskih zemalja. 

*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 2. travnja