Od 1. srpnja trgovinama je zabranjeno raditi nedjeljom, odnosno trgovci sami trebaju izabrati 16 nedjelja u godini na koje će raditi, dok ostalim nedjeljama neće. Budući da je izmijenjeni Zakon o trgovini stupio na snagu na sredini godine, ovogodišnjih 16 radnih nedjelja smiju "ispucati" do kraja godine, od iduće ih godine moraju rastegnuti na dvanaest mjeseci. Mnogo je toga još trgovcima, međutim, nejasno.
Između ostalog, ne znaju odnosi li se zabrana rada nedjeljom samo na prodaju kupcima, ili na sav rad? Može li vlasnik trgovine nedjeljom svoje radnice pozvati da čiste trgovinu, pune police, rade inventuru ili neke administrativne poslove? Iz zakona to nije jasno. Kako su nam rekli neki od malih trgovaca, na servisima koji ih savjetuju, i tumače im nove propise vidjeli su tumačenje prema kojem se zabrana rada nedjeljom odnosi samo na prodaju, ne i na druge poslove - primjerice čišćenje prostorija, administrativne poslove i druge. U tom slučaju, radnicima za rad nedjeljom pripada pravo na uvećanu plaću, i to najmanje 50 posto više u odnosu na običnu satnicu.
- Svrha zabrane rada nedjeljom nije zabrana prodaje trgovcima nego neradni dan za zaposlene u trgovini! Bilo bi apsurdno da se nedjeljom onda ipak mora dolaziti na posao zbod drugih stvari - čišćenja, inventure i slično, kaže Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske. Kako dodaje, sindikat je poslao upit Ministarstvu gospodarstva i o tome, traže službeno tumačenje Uprave za trgovinu. Novinski upit smo Ministarstvu poslali i sami, čekamo odgovor.
- Mi još nismo dobili odgovor. Po nama, ništa se ne bi smjelo nedjeljom raditi, nikakvi poslovi, inače zabrana nema smisla, zaključuje Štulić.
Čekaju se objašnjenja
Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovina pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca kaže pak kako su i oni pitali ministarstvo za mišljenje te odgovor dobili, očekuju da trgovci dobiju objašnjenja preko Obrtničke i Gospodarske komore.
- Naknadno smo dobili tumačenje prema kojem je zabranjen bilo kakav rad nedjeljom, osim u izvanrednim situacijama - ako se u trgovini nešto dogodi, na primjer pukne cijev ili slično. No u tom slučaju na teren izlaze majstori, ne i trgovci. Dakle, nedjeljom se ne smije raditi ni na čišćenju, punjenju polica, inventuri, ništa takvoga, takvo smo objašnjenje mi dobili, kaže Evačić.
- Nama će, međutim, biti velik problem zabrana rada distribucijskih centara nedjeljom. Sad će, sa zatvorenim nedjeljama, udarni dani trgovcima biti subota i ponedjeljak, no kako nedjeljom neće smjeti raditi distribucijski centri, neće se ni trgovine moći opskrbiti za ponedjeljak, pogotovo ne sa svježim proizvodima, upozorava Evačić. Na pitanje koje je rješenje takve, apsurdne situacije, odgovara da nema drugog rješenja, osim da zakonodavcu "dođe do glave" o kakvom se velikom problemu radi. Evačić podsjeća i na apsurd prema kojem je kioscima, do neki dan, trebalo biti zabranjeno prodavati bilo što osim tiskovina, pa se to u roku par sati promijenilo.
- Nadam se da će se i u ovom slučaju nešto promijeniti, jer ponedjeljkom u trgovinama nećemo imati robe, zaključuje Evačić, direktor trgovine NTL.
Trgovci imaju još jednu dilemu - mogu li u neku od 16 radnih nedjelja u godini uvrstiti i blagdan, odnosno praznik. Kako kaže sindikalistica Štulić, zakonom je rad trgovina blagdanom izrijekom zabranjen, odnosno tad se nipošto ne bi smjelo raditi. Ako pak blagdan odnosno praznik pada na nedjelju, kaže da je i njima nejasno što u toj situaciji, ali ona pretpostavlja da je blagdan "jači" od nedjelje pa se ipak neće smjeti raditi. Nismo još dobili odgovor ministarstva ni na to pitanje.
S druge strane, kasina, kockarnice i kladionice nedjeljom smiju raditi. Da su državi jako važni, vidjelo se i u najžešćoj pandemiji, jer se za vrijeme pandemijskih mjera prvo otvorilo njih, a tek onda kafiće.