Danas je Svjetski dan učitelja i ja im svima čestitam njihov dan, o njihovom nemjerljivom doprinosu govori rečenica koja kaže da je to jedino zanimanje koje stvara druga zanimanja, međutim unutar škola se događa nešto o čemu se nedovoljno govori, a situacija je alarmantna, poručila je za saborskom govornicom na početku sjednice SDSS-ova Dragana Jeckov upozorivši na problem vršnjačkog nasilja u školi ili izvan nje o kojem se govori tek kad pokoji hrabri roditelj istupi u javnost.

- Tako smo prije nekoliko dana svjedočili premlaćivanju 11-godišnjeg dječaka u Medulinu, par dana prije su stariji učenici premlatili učenika petog razreda u biogradskoj osnovnoj školi, a da stvar bude gore, ravnatelj te škole se nije baš ponašao učiteljski i nije smatrao potrebnim prijaviti takav slučaj iako se dogodio za vrijeme odmora. Valjda da ne bi ugrozio svoju ili reputaciju škole - kazala je.

Iznijela je podatke međunarodnog istraživanja koje pokazuje da nasilno ponašanje doživljava 29,9 posto učenika, a njih 21 posto iskazuje nasilnost prema svojim vršnjacima.

- I podaci MUP-a su zabrinjavajući i pokazuju da je lani zabilježeno čak 10 posto više slučajeva vršnjačkog nasilja u odnosu na 2020. Vidljiv je još jedan zabrinjavajući trend, a to je spuštanje dobne granice u kojoj djeca postaju počinitelji nasilja - upozorila je Jeckov, koja smatra kako treba revidirati Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004. jer su se od tada razvili novi sofisticiraniji oblici vršnjačkog nasilja, poput cyber nasilja.

- Apeliram na nadležne institucije da, ako zbog ničega drugog, onda barem zbog proteka vremena osuvremene ovaj Protokol, da se konkretnije definiraju postupci i odgovornosti, uključujući i onu koja govori o nečinjenju - rekla je.

'Hrvatska na samom dnu EU zemalja po razini minimalne plaće'

Zastupnik Socijaldemokrata Davorko Vidović upozorio je vezano uz donošenje Direktive o minimalnoj plaći da se Hrvatska nalazi na samom dnu europskih zemalja po razini minimalne plaće. Ispod su, istaknuo je, samo četiri zemlje. 

Istaknuo je važnost održavanja minimalne plaće na primjerenoj razini, što traži i Direktiva, kako bi se zaštitili najslabiji u društvu upozorivši i da žene predstavljaju 60 posto primatelja minimalne plaće, a zastupljene su sa 46 posto u ukupnoj radnoj snazi.

- Minimalna plaća u Hrvatskoj, po kriterijima iz Direktive, trebala bi bruto iznositi najmanje 5246 kuna ili 693 eura jer je u lipnju prosječna bruto plaća bila 10.492 kune ili 1392,5 eura. Medijalna bruto plaća, koju većina europskih zemalja uzima za njezino određivanje, u Hrvatskoj iznosi 8562 kune i to sa Zagrebom, koji znatno iskače po visini plaća - istaknuo je.