Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) ima za cilj veća ulaganja privatnog sektora u znanost i nove tehnologije. Samo to će biti moguće samo ako najprije vlada omogući porezne olakšice za ulaganja u visokorizične firme. Želimo li inovacije koje će sutra donositi veće plaće i mirovine, a upravo što je intencija NPOO, najprije se očekuje inovativnost ministra financija i premijera. Na potezu je ministar Marić, ali i premijer. 
          
Uistinu je intrigantno kako visokotehnološke kompanije kao što su  Google, Tesla, Facebook, ili Amazon nastaju u Americi, a ne i u EU, premda su EU i Amerika sličnog BDP-a. Ovo se djelomično da objasniti time što je Amerika zemlja najboljih sveučilišta na svijetu, zemlja odlične pravne regulative za poduzetnike, zemlja koja je najveći atraktor najboljih visokotehnoloških firmi u nastajanju (startupova), ali i najbistrijih ljudi na svijetu. Samo to sve nije dovoljno. Startupovi pogađate trebaju i novac, a klasične banke ne vole blistave ideje  ogromnih rizika bez materijalnog kolaterala. Dakle, u financiranju visokorizičnih startupova, koji će vjerojatnije propasti nego donijeti grandiozni povrat,  važna dimenzija su takozvani poslovni anđeli ili venture capital kojima je posao nanjušiti  novi Google, Apple, ili Amazonu. 

A zašto je Amerika tehnološki superiorna naspram EU razvidno se vidi na slijedećoj slici gdje smo za 2019 pokazali koliki je iznos po glavi stanovnika takozvanog venture kapitala (kapitala poslovnih anđela) uložen u startupove po pojedinim zemljama OECD-a, gdje su još dodane Rumunjska, Bugarska, Rusija i Hrvatska.

Prvo što upada u oči je uistinu frapantna, ali i sramotna razlika između Amerike i EU-a, naime Amerika ima nevjerojatnih 20 puta veća ulaganje u nove Google, Amazone i slične nove tehnološke kompanije nego naša EU. To uistinu objašnjava tehnološku snagu i superiornost Amerike, ali pokazuje još jednu slabost Europe i možda zašto su i Amerika i Kina i Rusija imale cjepivo za COVID, a EU ga uvozi. Samo griješite ako mislite da je prosjek EU-a loš zbog novih bivših socijalističkih zemalja. Naime Njemačka i Francuska kao najsnažnije EU zemlje su podjednako jadne u usporedbi s Amerikom. Tek nešto bolji u ovoj per capita usporedbi su očekivano Švicarska, nordijske zemlje i UK. Vjerojatno ćete sad ostati u nevjerici jer daleko najgori su Bugarska i zadnja Hrvatska. U mnogo čemu smo najgori pa i u izdvajanjima za startupove. Nije tome kriv privatni sektor, nego baš država, jer država mora pokazati spremnost na porezne olakšice za visokorizične fime, a to je posao države i ministra financija. Za inovativnost koja dugoročno nosi  veći BDP-a očekuje se inovativnost ministra financija i države.

Dakle i ova slika jasno pokazuje zašto EU sluša Ameriku, a ne obratno.  Amerika ima bolja sveučilišta od europskih, daleko jaču vojsku, ali i daleko veća ulaganja u nove Apple, Amazon i Google i sve je to čini moćnom.  

Imamo li mi takve startup fondove i ulagače? Imamo i najozbiljniji igrač je Fil Rouge koji u regiji ulaže samo u Hrvatskoj,  što govori o neiskorištenom potencijalu Hrvatske. Njihove investicije idu od 10 tisuća do potencijalno 3 milijuna eura. Nedavno je i Alan Sumina prodajom svog udjela u Nanobitu došao do 400 milijuna kuna od kojih oko 20 milijuna planira izdvojiti za investiranja u hrvatske startupove. Uočimo da se kod startupova u prosjeku tek svaki deseti  isplati, ostali propadnu i upravo to ih čin visokorizičnima.  

Čini li naša država nešto da stanje oko financiranja startupova promijeni. U okviru Nacionalnog plana o oporavku i otpornosti na obrazovanje, znanost i istraživanje bi u planu otpalo oko milijarda eura. U planu se navodi kako ''Hrvatska mora značajno povećati svoja ulaganja u istraživanje i razvoj i u javnom i u privatnom sektoru, kako bi se dugoročno povećao BDP, ali i produktivnost i radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću, pri čemu bi državna ulaganja potaknula privatna ulaganja.'' Dakle, da bi država pokazala da je ozbiljna, očekuju se porezne olakšice prema ulagačima u startupove, mala početna ulaganja u hrvatske startupove koje je i EU uočila kao izvrsne, u protivnom ova preporuka o većim ulaganjima privatnog sektora bit će mrtvo slovo na papiru. Želimi li veće plaće trebamo ulagati u firme kao što su Nanobit, Rimac automobili, a ne u državne firme koje često gomilaju gubitke i u najboljim godinama. 

Uistinu, najuspješnije hrvatske tvrtke o kojima se govori su tvtke privatnog sektora kao što su Nanobit, Infobip ili Rimac Automobili čiji zaposlenici rade u Hrvatskoj, ali posluju diljem svijeta, i s našom državom poslovno najčešće nemaju nikakve veze, zbog čega i jesu uspješne. Unatoč izrazito lošem poslovnom okruženju hrvatske genije čak ni ovakva država ne može uništiti, ali tajna posla je uistinu jednostavna; radi ovdje, ali posluj vani. Kao dio konzorcija čak 12 zemalja,  hrvatski partner Rimac Automobili uspio je dobiti od EU-a veliki projekt u razvoju novih tehnologija u području baterija za električne automobile. U zemlji inače lošeg poslovnog okruženja, zadnjoj u EU po konkurentnosti, u kojoj uistinu dobar do naroda jedva čeka da mu susjed propadne, Rimac je uistinu enorman uspjeh. Sam Rimac je učinio jedan odličan potez i pozvao je naše obrazovne institucije da se uključe u projekt što bi uistinu trebala postati mantra ponašanja hrvatske aplikativne znanosti. Naime, fakulteti kao što su FER i FSB Sveučilišta u Zagrebu, ali i splitski FESB, ali i riječki i osječki Tehnički fakulteti,  trebali bi što više svojih resursa usmjeriti na Rimac automobile i slične naše firme jer takva je praksa svugdje u razvijenom svijetu. Naime ne postoje FER i FSB zbog sebe već da budu  na usluzi gospodarstvu svoje zemlje, jer javni sektor mora biti servis i sluga privatnom sektoru. Ako su prije i mogli govoriti da nema te industrije koju mogu pratiti, eto izgovora više nema. Ili će se priključiti ovom sjajnom projektu  i postati daleko važniji nego što su danas ili će se utopiti u sivilo i balkansku prosječnost. Ministarstvo znanosti bi trebalo suradnju s ovom firmom, ali i Infobitom i Nanobitom i sličnim firmama uzeti kao jedan od preduvjeta za dobivanje velikih državnih aplikativnih grantova. Znanost zbog znanosti jednostavno danas nema prođu. Mora se biti koristan.

Usput ukoliko žele uistinu pokrenuti privatni sektor da ulaže u nešto korisno postoje i drugi projekti uz Rimac Automobile od potencijalno velikog značaja za Hrvatsku i EU. U Hrvatskoj djeluje firma startup Hipersfera koja je nakon dobivanju Seal of Excellence od EU-a za izvrsnost u znanosti prošle godine u konzorciju s partnerima više EU zemalja dobila projekt od 7 milijuna eura (više od 2 milijuna eura za Hipersferu) kojem je cilj zaštita EU granice. Hrvatska dakle ima stožerne EU firme u električnim automobilima i zračnim letjelicama i vidjet ćemo hoće li iskoristi svoju šansu ili će mnoge takve firme otići vani gdje će ih se bolje tretirati. Samo trebamo žestoke reforme i promjenu u paradigmi ponašanja. Na potezu su premijer i njegovi ministri. Premijer mora ovlastiti direktore državnih firmi da naprave prvi korak u financiranju tehnoloških inovacija, a ministar financija mora uvesti inovacije u porezima.