Banke nikad nisu ni smjele ponuditi kredite s valutnom klauzulom vezanom za švicarski franak i s promjenjivom kamatnom stopom.

Zvučala je tako nepravomoćna presuda suca Trgovačkog suda Radovana Dobronića u slučaju kredita ugovorenih u švicarskom franku u srpnju 2013. Presudio je potpuno u korist dužnika. Naložio je da osam banaka moraju prestati s takvim nezakonitim postupanjem te da 60 dana nakon pravomoćnosti moraju ponuditi izmjene ugovora u kojima će glavnicu preračunati u kune na dan korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu koja je sklopljena na početku ugovora. Visoki trgovački sud potvrdio je samo dio vezan za samovoljno mijenjanje kamatnih stopa, a iz cijele presude oslobodio Sberbanku. Dio koji se odnosi na valutnu klauzulu nisu prihvatili. Visoki sud objasnio je kako je valutna klauzula ugovorena kao jasna, uočljiva i razumljiva ugovorna odredba.

Upravo toga su se dužnici najviše i bojali. Jer kad god tečaj franka podivlja, kao što je slučaj “eksplozije” te valute na 7,5 kuna po današnjem tečaju, njima će se mjesečni anuitet obračunavati po tim parametrima. To znači da će sljedećih 20 godina, koliko većina ima do oslobođenja ropstva kredita s obzirom na to da je većina kredita stambena, svaki mjesec imati novu, drukčiju ratu - ovisno o kretanjima na svjetskom tržištu. Žive i živjet će u paklu.

- Tečaj je plutajuća stavka, nešto što se mijenja svaki dan, u 20 godina i 5000 puta. To je potvrdio i HNB. Uz to, njihova je politika da kunu vežu uz euro. To je u bitnoj mjeri razlika u odnosu na 'švicarac' koju su potrošači naknadno saznali. Također, valutna klauzula nije prirodan odabir ako je kuna stabilna valuta - kako je bila. To je kao da usred ljeta na plus 35 obučete kaput, to nije prirodan odabir. Čemu to? Za ponudu kredita vezanih za franak bankari su morali imati poslovnu opravdanost - objasnio je sudac Dobronić.

Korisnicima kredita tako je i nakon pravomoćne presude ostalo samo privatno tužiti ostalih sedam banka na nadležnim općinskim sudovima kako bi se izborili za kamate koje su preplatili posljednjih godina. No zato što je ovo prva takva kolektivna tužba u Hrvatskoj, dužnici se i tog koraka boje. Većina nije informirana o posljedicama podizanja privatne tužbe. Teoretski, moguće je i da nakon odluke Vrhovnog suda sve završi nepovoljno za dužnike, pa da još moraju platiti troškove ročišta privatne tužbe. Ono što doznajemo od iskusnih i dugogodišnjih pravnih stručnjaka jest da Vrhovni sud može sve vratiti i na nepravomoćnu presudu - Dobronićevu.

Veći dio ove povijesne odluke na sudbenoj je vlasti Republike Hrvatske. Ipak, i Vlada te HNB svojim mjerama mogu pomoći dužnicima.

- Da je njegova presuda finalna, ničega ne bi bilo. No i izvršna vlast ne smije ostati bez stava - rekao je ekonomist Ivan Lovrinović. Svoje zahtjeve u petak je Vladi i guverneru Borisu Vujčiću iznijela je i Udruga Franak. Traže donošenje Uredbe sa zakonskom snagom, kojom će intervenirati i odrediti tečaj konverzije kredita u “švicarcima” prema početnom tečaju. Predlažu da se u Uredbi definira da se nadalje primjenjuje fiksna kamatna stopa jednaka početnoj. Posebno naglašavaju da Uredbom treba zabraniti ovrhe nekretnina dužnika sve do donošenja odluke Vrhovnog suda. Traže i da se banke prestanu oglušivati na pravomoćnu presudu koja je utvrdila ništetnost kamatnih stopa.

- Građani bi podnosili privatne tužbe, ali niti jedan Općinski sud ne smije opet utvrđivati pravomoćnu odluku nego iznos koji banke moraju vratiti dužnicima. Pravni temelj postoji. Postupci bi se doslovno trebali rješavati po šabloni - kažu pravnici. Slaže se i bivši ministar Slavko Linić.

- Hitno treba donijeti zakon o provedbi te presude, u Zakon o potrošačkom kreditiranju ugraditi rješenje koje je donio sud. Tako građani ne bi morali ići u pojedinačne tužbe nego bi povrat novca dobili čim podnesu zahtjev banci - predlaže. Isto tako, upućeni napominju da Udruga Franak i Potrošač danas više nego ikad moraju ostati složne i konstantno uključene. Udruga Franak najavljuje i kako su suočeni s vapajima očajnih građana. Prijete nam socijalni nemiri, a mi ih nećemo ni pokušati spriječiti, kažu. Ministar Lalovac u petak se sastao s bankarima i čuo s Vujčićem koji je na putu, usred kolapsa.

- Dio bankara zauzima se da rata ne poraste samo socijalno ugroženima. Drugi žele da se zamrzne tečaj na razinu 6,3, a razlika da se puni u “balon” (što bi samo odgađalo otplatu, op.a). Treći žele smanjenje kamate - rekao nam je Lalovac i dodao: “Budemo li išli na izmjenu Zakona o potrošačkim kreditima snizit ćemo kamatu za 15-tak posto”. Bankari će idući tjedan izložiti svoju odluku.