Institut za društvena istraživanja objavio je rezultate analize prema kojima u Hrvatskoj 4,9 posto učenika generacije ima zaključnu 'peticu' iz svih predmeta. Među 'superodlikašima' uvjerljivo je više djevojaka, njih 68,4 posto dok je mladića 31,6 posto.
Po županijama, superodlikaši su najzastupljeniji u Gradu Zagrebu (7,72 posto) i Međimurskoj županiji (6,36 posto).
Među većim gradovima u Hrvatskoj 'superodlikaši' su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15 posto) i Slavonskom Brodu (3,17 posto).
Najčešće upisuju gimnazijske programe
Čak 94,1 posto učenika iz skupine superodlikaša upisuje gimnazijske programe, nakon čega slijede srednjoškolski programi u području zdravstva (2,3%), ekonomije (1,2%) te elektrotehnike (0,9%).
Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija.
U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. U izvješću su korišteni podaci 46050 učenika koji su u školskoj godini 2012./2013. završili osnovnoškolsko obrazovanje.
'Opći uspjeh kao prosjek ocjena ne ukazuje na jake i slabe strane učenika'
Autori Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić ističu kako se trenutačni sustav upisa u srednje škole u Hrvatskoj uvelike oslanja na opći uspjeh učenika u višim razredima osnovne škole kao mjeru obrazovnog postignuća.
- Opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što pojedini učenik jest. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje - zaključuje se u izvješću čiji autori kako su i drugi pokazatelji ukazali da se u Hrvatskoj treba okrenuti kombinaciji vanjskog i školskog vrednovanja koja su izrađena u okviru Cjelovite kurikularne reforme 2015./2016.
Treba ukinuti opći uspjeh na kraju godine?
Okvir predviđa uvođenje tzv. hibridnog vrednovanja.
- Zamišljeno je da ispitni centar, u suradnji s učiteljima, osmišljava i sastavlja ispite znanja i vještina učenika iz određenih predmetnih cjelina koje u školama koriste predmetni učitelji putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Nakon primjene ispita u školama, učitelji i učenici bi dobili konkretne i individualizirane povratne informacije o rezultatima na pojedinim skupinama zadataka ili cijelim ispitima - istaknuli su u izvješću uz naglasak da bi postupak upisa time postao objektivniji i pravedniji u korist učenika. Okvir predviđa i ukidanje informacije o općem školskom uspjehu u svjedodžbi.
- Jednostavno zbrajanje učenikovih zaključnih ocjena u svim predmeta nema ni logičnu ni matematičku opravdanost, a štetno je koristiti takvu mjeru učeničkoga postignuća i u selekcijske svrhe, za upis u srednju školu. Motivacijski gledano, opći uspjeh nepovoljno djeluje na učenike jer zanemaruje individualne interese i talente učenika, neopravdano izjednačava bitno različita učenička postignuća i previše ih usmjerava na krajnji rezultat, a ne na proces učenja - zaključuju u izvješću.
Rezultate cijelog istraživanja pogledajte u dokumentu: