S porukama da su Romi sastavni dio hrvatske povijesti, da obogaćuju njezinu multikulturalnost i da treba raditi na njihovoj kvalitetnijoj integraciji u hrvatsko društvo, na romskom groblju Uštica pored Jasenovca u utorak je komemoracijom obilježen Međunarodni dana sjećanja na sve romske žrtve genocida tijekom Drugog svjetskog rata.

- Treba ostati upamćeno da je od 1941. do 1945. na ovom prostoru ubijeno 16.173 Roma. Samo na ovom mjestu stradalo je 5.608 djece i 4.887 žena pripadnica romskog naroda. Radilo se o pravom genocidu s ciljem istrebljenja romskog naroda sa ovih prostora - rekao je  saborski zastupnik Roma Veljko Kajtazi dodajući kako je broj žrtava i znatno veći.

Zatražio je da se istina o stradanju Roma upiše u školske udžbenike kao i da se uredi stalni postav ili muzej u kojem bi se posjetitelji mogli informirati o romskom stradanju.   

- Ovo je korak ka vraćanju dostojanstva Roma i građenju društva u kojem će se oni osjećati bolje - poručio je Kajtazi.

Kazao je i da prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živio 16.975 Roma, ali da se procjenjuje kako ih je zapravo više od 40 tisuća. To, po Kajtazijevim riječima, dokazuje da kod pripadnika romske nacionalne manjine i dalje postoji strah izjasniti se i ostvariti svoja ustavna prava.

Romi se, kazao je, moraju držati zajedno te ne dozvoliti da postaju "pijuni" i bilo kome prodaju nacionalne interese.

- Nacionalni interesi romskog naroda nisu bili u sukobu s interesima većinskog naroda, no interes većinskog naroda nije uvijek bio u skladu s našim interesom - rekao je. Naglasio je i kako su Romi svoje interese nerijetko morali ispunjavati sami, bez podrške institucija.

Franjo Habulin je, govoreći u ime Saveza antifašističkih boraca, rekao je kako je Hrvatska danas, nakon 75 godina, ponovno suočena sa fašizacijom. "Hrvatsku se gura u desno, veliča se NDH te vojska i režim te države, a to ne možemo prihvatiti", rekao je Habulin. Ocijenio je i da takvo redizajniranje povijesti, "Hrvatsku vodi u nove podjele te narušava njezin ugled u međunarodnoj zajednici".

Izaslanik Vlade Tomislav Tolušić poručio je kako svaka žrtva fašističkog ili nacističkog režima zaslužuje pijetet i poštovanje. - Romi su sastavni dio hrvatske povijesti i njihov je doprinos u Domovinskom ratu bio izniman, vrijedan divljenja i zahvalnosti. Povijest neće zaboraviti romske žrtve bilo kojih režima - poručio je Tolušić.

'Treba raditi na njihovoj čvršćoj integraciji'

Romi danas u Hrvatskoj, kazao je, obogaćuju multikulturalnosti hrvatskog društva te stoga treba raditi na njihovoj čvršćoj integraciji u sve pore hrvatskog društva.  

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je kako je nedavno bio u Brezovici pa na Srebrenici, Ovčari i Kerestincu. "Sve su to stratišta i kad čovjek dođe na ta mjesta treba zanijemiti", rekao je Bandić. Najavio je i kako će u jesen predložiti da se izvrši sanacija i konzervacija  jasenovačkog spomenika.

- Mržnja razara i ubija, oprost je smiraj duše, a zaborav gubljenje identiteta - poručio je Bandić.

Predsjednik Savjeta za nacionlane manjine Aleksandar Tolnauer rekao je kako se u Hrvatskoj malo piše i govori o stradanjima u logorima NDH.

- Ne mogu se relativizirati zločini u NDH kao ni oni poslije '45 i u Domovinskom ratu - rekao je Tolnauer.

Nazočnima su se kratko obratili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Dražen Barišić, pomoćnik ministra kulture Davor Trupković i drugi.

Najveće godišnje okupljanje Roma

Komemoraciju u Uštici najveće je godišnje okupljanje Roma u Hrvatskoj na mjestu najvećeg stradanja romskog naroda u ovom dijelu Europe, a datum je simbolično odabran na dan kada je u Auschwitzu ubijena posljednja grupa od 2987 Roma.

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta u Hrvatskoj se organizira od 2012. Organizator je Saveza Roma u RH "Kali Sara" uz podršku Savjeta za nacionalne manjine, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Spomen područje Jasenovac, Grada Novska i Općina Jasenovac.

Uz predstavnike Roma, komemoraciji su nazočili i predstavnici i izaslanici Sabora, Vlade, županija, gradova i općina, predstavnici diplomatskog zbora, međunarodne romske organizacije, predstavnici vjerskih zajednica, Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Spomen-područja Jasenovac i nevladinih organizacija.