Svaki dan u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Cilj razvoja kreativnosti kod učenika nije da djeca postanu samo nadareni umjetnici nego kreativci u baš svakom pogledu života, objašnjava Ida Loher (41) iz zagrebačke Osnovne škole Šestine i članica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA. A na njezinu satu to doista i uspijeva. Djeca sjede uz maleni stol, većinom na podu, ukrug, neki i bosi. Međusobno razgovaraju, dijele savjete, smiju se. Jedan sat slikaju, drugi crtaju, fotografiraju, rade kolaže i animirane filmove.

Profesorica u suradnji s kolegama nastavnicima pokušava povezati sve predmete u cjelinu. U knjižnici škole postavljena je izložba o Prvom svjetskom ratu s fotografijama zapovjednika Petrovaradinske pješadijske regimente, a koji je bio pradjed nastavnice njemačkog u školi. Uključila se i Ida izradivši animirani film s učenicima te profesor povijesti i etnologije Toni Rajković.

- Oduvijek u školi radimo multidisciplinarno i međupredmetno - suradnjom. Djeca ponekad pitaju: ‘Pa zašto nas pitate književnost ako smo na povijesti?’. No brzo shvate da je sve to život, a ne predmeti podijeljeni u različite ladice - objašnjava Rajković. Prof. Loher već sad u svojoj nastavi primjenjuje Strategiju razvoja kreativnosti, koju je razvila sa stručnjacima s različitih “umjetničkih” fakulteta.

- U nastavnom programu premalo je nastavnih sati likovne i glazbene kulture. To se mora promijeniti jer je riječ o predmetima na kojima stječu znanje koje mogu iskoristiti i prenijeti baš u svim područjima. To zovem dodana vrijednost svemu - onome što rade, načinu na koji žive, načinu na koji promatraju. Drugi veliki problem je sve slabija motorika kod djece. Previše rada na računalu, puno tipkanja. U svim odgojnim ustanovama, ali i roditelji inzistiraju na velikoj zaštićenosti djece - da se ne zamažu, da se ne penju po drveću, da ne skaču... A sve te aktivnosti razvijaju kreativnost i inteligenciju. Kada dijete mora sići s drveta, razvija sinapse koje će kasnije upotrijebiti negdje drugdje. To se osjeća na svim predmetima. Primjerice, ne vole raditi puno s kolažem jer zahtijeva preciznost i motoriku, ali kad im se objasni kako će nešto izrezati, zalijepiti, oblikovati, savinuti, odmah je drukčije. Prepuste se. A tako postaju sposobniji ljudi - objašnjava Ida. Smatra da se samo na mjestima na kojima se cijeni kreativnost može cijeniti i različitost i razvodniti uniformiranost. Najveći problem je što su u gradivu, smatra Ida, doslovno okrznuta neka vrlo važna područja kao arhitektura, dizajn, fotografija...

- Turistička smo zemlja. Moramo se brinuti o urbanizmu, arhitekturi, kulturnoj ponudi. Moramo imati masu koja to prihvaća. Ta svijest se mora graditi u osnovnoj školi jer je ona jedina obavezna za sve - objašnjava Ida. Da je kreativnost važna karika koja nedostaje da postanemo društvo sposobno inovativno stvarati nove vrijednosti, smatraju njezini kolege, svi redom s Arhitektonskog, Učiteljskog, Filozofskog fakulteta, Studija dizajna, Akademije likovnih umjetnosti...

- Kreativnost je preduvjet za razvoj društva, kulture, umjetnosti, znanosti i gospodarstva. Razvijajući inovativni ljudski potencijal, povećavamo konkurentnost. Hrvatska nedostatak stvaranja dodane vrijednosti i inovativne konkurentnosti kontinuirano nadoknađuje zaduživanjem. Stoga je nužno poticati razvoj inovativnosti u svim obrazovnim segmentima i svim sektorima života. Tek u zajedničkoj sprezi, logično, kreativno i kritičko razmišljanje čine temelj održivog razvoja. Ključna je zato uravnotežena zastupljenost odgojno-obrazovnih područja, gdje kreativne metode učenja podrazumijevaju aktivno rješavanje problema kroz propitivanje, poticanje empatije, razvoj ideja, praktičan rad i projektnu nastavu. Druga važna dimenzija inicijative je osvijestiti važnost vizualne i medijske pismenosti u svijetu u kojem je takva komunikacija dominantna - smatraju u inicijativi. Irena Sertić iz udruge Interacta upozorava na loše rezultate učenika na PISA testiranju.

- Učenici nisu u stanju aktivno rješavati problemske zadatke te manifestiraju poteškoće u kritičkom i kreativnom razmišljanju - kaže Irena Sertić. U inicijativi smatraju da nastava mora uključivati metode po kojima će svi učenici dosegnuti osnovnu razinu kreativnosti, koja se poslije može primijeniti kod svih zadataka, u svakodnevnom životu.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje