Prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, narasle su u lipnju za 12,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena zabilježen je za prijevoz (20,3%) te za hranu i bezalkoholna pića (16,9%). Cijene nekih proizvoda narasle su i više od 100%:
| 2020. | 2021. | 2022. | |
| Benzin | 7,80 kn (svibanj) | 10,25 kn (svibanj) | 13,02 kn |
| Dizel | 7,47 kn (svibanj) | 9,72 kn (svibanj) | 13,43 kn |
| Suncokretovo ulje (1,2 l) | oko 10 kn | oko 15 kn | oko 20 kn |
| Polubijeli kruh (500 g) | oko 3 kn | oko 3 kn | 8-10 kn |
| Alpsko mlijeko (1 l) | oko 5 kn | oko 6 kn | oko 10 kn |
Hrvatska je zahvaćena velikom inflacijom. Osim rasta cijena energije i hrane, velika poskupljenja očita su u turističkom i ugostiteljskom sektoru, a naočigled su porasle cijene uslužnih djelatnosti, kućanskih popravaka, odjeće, obuće... Ukupni troškovi stanovanja premašuju dosadašnje račune, a većini Hrvata plaće ne prate i rast cijena. Prema najavama ekonomista, poskupljenja se neće tako brzo zaustaviti, a ova bi godina mogla biti godina najveće stope inflacije za Hrvatsku.
Recesija - tragedija ili prilika?
- Sadašnja inflacija razara vrijednost štednje u bankama, udjela u novčanim fondovima, životnog osiguranja i mirovinske štednje, a rast kamatnih stopa ruši cijene obveznica i vrijednosti portfelja fondova koji su u njih uloženi. U aktualnom slučaju problem nije samo moguća recesija nego njen razvoj u uvjetima inflacije – tzv. stagflacija – scenarij koji pomalo podsjeća na početak '70-ih – doba naftne krize, kojoj je prethodilo značajno obezvređivanje dolara, a potom recesija, značajan pad cijena dionica te desetljeće visokih inflacija i kamatnih stopa uz rast cijene zlata - govori ekonomska stručnjakinja prof. dr. sc. Marijana Ivanov.
Logički gledano, upravo je inflacija razdoblje u kojem treba stegnuti remen i trošiti samo na neophodne stvari. No praksa pokazuje da takav model neminovno vodi u recesiju - razdoblje smanjene ekonomske aktivnosti i negativnoga gospodarskog rasta prema BDP-u. Trenutna ekonomska situacija neizvjesna je zbog rata u Ukrajini, koji je globalno destabilizirao najvažnije gospodarske grane - energetiku i prehrambene proizvode. Pa što onda napraviti u ovakvim uvjetima i kako u nepovoljnim ekonomskim okolnostima pronaći priliku za zaradu? Istražili smo u što je trenutno najisplativije ulagati - nekretnine, investicijsko zlato, kriptovalute, dionice, građevinska zemljišta, oranice, umjetnine, automatizacija biznisa i zelena energija samo su neke od prilika na tržištu.
Nekretnina uvijek drži vrijednost
Tržište nekretnina u Hrvatskoj nikad nije bilo dinamičnije. No koliko će dugo to trajati, neizvjesno je s obzirom na to da su cijene kvadrata u posljednje dvije godine otišle u nebo. Kvadrat luksuznije novogradnje u Zagrebu i Splitu doseže bez problema 5000 eura, a jedan od glavnih uzroka ovih vrtoglavih cifri je stalno poskupljenje građevinskog materijala kojem je cijena trenutno najviša u posljednjih sedam godina. Prema podacima DZS-a, u lipnju je materijal poskupio za 9,7% u odnosu na lipanj prošle godine. Najviše su porasle cijene željeza i građevinskog drva - prema nekim podacima čak za 100%. Cijene građevinskog materijala mijenjaju se iz dana u dan, a nekih proizvoda, poput čelika, čak iz sata u sat.
- Skok vrijednosti nekretnina koji se očekivao s uvođenjem eura već se događa, tako da ne očekujemo dodatan rast cijena zbog promjene valute. Cijene nekretnina vjerojatno neće rasti i najvjerojatnije neće doživjeti neki značajan pad. Trenutno su najprodavaniji i najtraženiji dvosobni stanovi u gradskim sredinama i apartmani s dvije spavaće sobe u turističkim središtima. Ako su na kvalitetnim lokacijama, ovakve će nekretnine uvijek držati cijenu i njihova vrijednost uvijek najlakše raste. Uz to je i dalje prisutna potražnja za kućama na Jadranu, a posebno su zainteresirani inozemni kupci - tvrdi Moreno Pavličić iz RE/MAX Centra nekretnina.
Nijemci, Skandinavci i Britanci kupuju najviše u Istri, Dalmaciji i na otocima, a priliku u preprodaji nekretnina prepoznali su i Hrvati.
- Cijena građevinskog materijala past će kad padne potražnja za infrastrukturnom i stambenom gradnjom, a mnogi su već i danas spremni prodati jeftinije jer su stvorene prekomjerne zalihe za kojima nema potražnje. Kad se ukorijeni recesija, ovisno o njenoj dubini i trajanju, cijene nekretnina mogu značajno pasti. Međutim, ljudi ne kupuju nekretnine isključivo zbog rješavanja stambenog pitanja i zarade na rastu cijene nego i radi očuvanja realne vrijednosti bogatstva - objašnjava Ivanova.
Zlato je otporno na inflatorne šokove
Početkom ove godine, nakon napada Rusije na Ukrajinu, zabilježeno je obaranje cjenovnog rekorda zlata od 1933 dolara po unci. Tako danas 100 grama zlata vrijedi 7000 kuna više nego prije deset godina, a u usporedbi s cijenom prije 20 godina cijena zlata narasla je za čak šest puta, odnosno 500%.
Popularni dukat Franje Josipa u najvećoj verziji, izrađen od zlata visoke čistoće, 2018. godine koštao je 4000 kuna. Danas mu je tržišna vrijednost 6390 kuna.
Cijena zlata trenutno iznosi oko 1709 dolara, odnosno 12.571 kunu, a stručnjaci kažu da je zlato unatoč visokoj cijeni dobra prilika za ulagače.
- Sad je osobito povoljan trenutak za nabavu investicijskog zlata jer kune trebamo pretvoriti u eure. Kako i euri gube vrijednost, kunske viškove građani ulažu u štednju u zlatu. Tako će zapravo najbolje sačuvati vrijednost svoje imovine - kaže Slaven Sviličić, direktor sektora investicijskog zlata u Auro Domusu.
Čini se da su mnogi Hrvati prepoznali dobru priliku za investiranje u zlato. Bilježi se ove godine 400% veći rast prodaje investicijskog zlata u odnosu na 2021. godinu, a nekadašnju kupnju dukata danas su zamijenile zlatne poluge.
- Ljudi su sve više svjesni kako je ulaganje u zlato sigurno ulaganje, što osobito dolazi do izražaja u periodima financijskih i društvenih kriza poput ovih. Ono je otporno na inflatorne šokove i dugoročno zadržava vrijednost. Ulagači u investicijsko zlato oslobođeni su i plaćanja poreza, a benefit je i visoka likvidnost. Investicijsko zlato može se lako unovčiti svugdje u svijetu, što osobito vrijedi za proizvode poznatih svjetskih kovnica - ističe Sviličić.
Rizično, ali nekome i isplativo: Kriptovalute i dionice
Vrijednost kriptovaluta srušila se nakon početka rata u Ukrajini. Cijene se u značajnom padu, a prognoze o oporavljanju tržišta digitalnog novca oprečne.
- Ako su kriptovalute stvorene kao alternativa obezvrijeđenom novcu, bilo bi logično da u uvjetima razbuktale inflacije njihove cijene rastu, a danas se događa upravo suprotno. Ulagačima više nisu zanimljive - obrazlaže Ivanov.
Prošle godine u studenom trgovalo se bitcoinom po 69.000 dolara, a danas je njegova vrijednost oko 20.000 dolara. Oslabile su i druge kriptovalute, a sve je kulminiralo propašću digitalnih valuta terraUSD i luna u svibnju ove godine. Zbog takvih promjena na tržištu mnogi su ulagači ustuknuli i povukli ulaganja, pokušavajući spasiti svoj dio digitalnoga kolača, zbog čega je vrijednost globalnoga tržišta kriptovaluta pala za 70%, točnije ispod 900 milijardi dolara. Usporedbe radi, u studenom 2021. je, prema podacima CoinMarketCapa, ta vrijednost iznosila 2,97 bilijuna dolara.
Ipak, onima koji imaju dovoljno novca financijski stručnjaci predlažu da pričekaju s rasprodajom digitalnih novčanica jer, kad završi ukrajinska kriza, "predviđanja su da će vrijednost blockchain valuta ponovno narasti". Za to ne postoji nikakva garancija budući da je riječ o izrazito fluidnoj i nestabilnoj valuti, a ovakva vrsta ulaganja zahtijeva iznimnu stručnost i znanje te ne trpi investitore koji "samo žele što brže i lakše zaraditi".
Što se tiče ulaganja u dionice stabilnih kompanija, na koje mnogi gledaju kao na zastarjeli model investiranja, one su i dalje jedno od najprofitabilnijih ulaganja. Cijene dionica uglavnom prate gospodarska kretanja i većina dionica su cikličke dionice, kojima cijena značajno pada nastupom recesije.
- Cikličke dionice proizvodnih poduzeća najisplativije je kupiti pri kraju recesije, kad nam se čini da 'gore ne može' i kad indeksi povjerenja i očekivanja potrošača tek sramežljivo navještaju početak ponovnog oživljavanja gospodarske aktivnosti. Brojite kamione na autocesti, odakle dolaze i kamo idu. Oni su brži barometar stanja ekonomije od statistike indeksa prometa u trgovini na malo ili indeksa industrijske proizvodnje. Ako je riječ o dionicama perspektivnih industrija, strpljivi dugoročni investitori neće prodavati takvu imovinu kad većina ulagača od nje bježi nego će čekati kad ona ponovno počne uzlet - kaže Ivanov i dodaje:
- Nisu sve dionice cikličke, neke su defenzivne, poput dionica sektora prehrane i farmaceutske industrije, jer njihove proizvode kupujemo i u najlošijim vremenima, ali to ne znači da su takva ulaganja uvijek sigurna. Rat u Ukrajini i rizik nestašice žitarica trenutno pridonose rastu cijena dionica poduzeća koja su uključena u primarno tržište žitaricama i hranom, ali ne nužno i cijena dionica prehrambene industrije, koja je, slično kao druge industrije, pod udarom pokidanih dobavnih lanaca sirovina za proizvodnju i značajnog rasta troškova nabavke sirovina, visoke cijene plina i drugih energenata.
Naravno, i za ovu vrstu ulaganja potrebna je ekspertiza. Zato mnogo ulagača na početku uzima brokere, uz čiju pomoć ulažu u dionice domaćih ili stranih tvrtki, a kao isplative kompanije u koje danas vrijedi ulagati isprofilirali su se startupovi.
Softverski startup Infobip prije 16 godina počeo je kao ideja nekolicine prijatelja iz Vodnjana. Danas imaju više od 1000 zaposlenika i urede diljem svijeta. Prihodi su im prošle godine premašili 1,2 milijarde eura, što im je osiguralo titulu najvećeg hrvatskog startupa i prvog hrvatskog unicorna, odnosno tvrtke koja nije izlistana na burzi, ali ima vrijednost od milijardu dolara.
Cijene poljoprivrednih zemljišta rastu
Građevinska su zemljišta pogodnija za brzi okretaj novca - kupite zemljište, napravite na njemu projekt i prodate ga s projektom po višoj cijeni, ali poljoprivredna su zemljišta bolja za dugoročnije ulaganje. Dosadašnja praksa pokazuje da ih vlasnici ne moraju nužno koristiti u poljoprivredne svrhe, a svejedno mogu dobro zaraditi. Riječ je o iznajmljivanju zemljišta, pri čemu se cijena hektara kreće između 1200, pa i do čak 3000 kuna godišnje. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, cijena oranica za prodaju prošle je godine iznosila 27.396 kuna za hektar, što je u odnosu na godinu prije poskupljenje za više od 1500 kuna. Porasle su i cijene livada za 500 kuna te pašnjaka za gotovo 3500 kuna.
Prognoze najavljuju da će ta cijena i dalje rasti, a pogotovo nakon što početkom sljedeće godine istekne moratorij na prodaju zemlje strancima. Ipak, kako bi osigurala da se na raspoloživom zemljištu vrši proizvodnja, Vlada je donijela zakon o tome da prodavatelj prvo mora zemljište ponuditi državi, a ako ga ona odbije, tek onda smije na slobodno tržište, ali ne po cijeni nižoj od one po kojoj ga je ponudio Ministarstvu poljoprivrede. Iako ova vrsta ulaganja zvuči odlično, problem je u tome što zemlje na prodaju trenutno baš i nema - vlasnici je ili koriste, ili je iznajmljuju, ili čekaju završetak moratorija, kad će je nekom strancu moći prodati za veći iznos nego što bi to mogli sunarodnjacima.
Sad platite manje, a poslije dobijte više
Tržište umjetnina je netaknuto, a uz tržište zlata najmanje je podložno padu cijena. Nije tajna da se upravo u doba recesija najviše trguje umjetninama. Ljudi su bez novca i najprije će prodati sliku, skulpturu ili neki drugi umjetnički predmet. Ovdje svakako treba pribrojiti i uvijek pametno ulaganje u drago kamenje, kojem u krizi uglavnom pada vrijednost. Iako može donijeti dobar profit, ovo je jedna od najrizičnijih investicija jer zahtijeva mnogo znanja, informiranost i strpljivost te se nikako ne preporučuje onima koji žele ostvariti brzu zaradu jer, osim što treba znati kako kupiti dragulje, treba znati kako ih i prodati. Zbog malog broja potrošača potražnja za njima je ograničena, ali uz dobre "instrukcije" vrijedni su ulaganja.
A što s ulaganjem u biznis?
Svako ulaganje u poslovanje, pogotovo automatizaciju biznisa, direktno je povećanje profitabilnosti. Dosadašnji klasični marketing i korisnička podrška više nisu dovoljni jer je kupac zahtjevniji, a konkurencija velika. Rješenja koja automatiziraju marketinške procese slanjem točno određenih kampanja kupcima, ovisno o tome u kojem se dijelu procesa kupnje oni nalaze, iznimno su važna za tvrtke. Bitan su alat u povećanju profitabilnosti, a praksa pokazuje da one kompanije koje ulažu u nove tehnologije, digitalna rješenja, edukaciju zaposlenika i trendove vrlo brzo postaju lideri na tržištu.
- Disperzija ukupnog bogatstva u različite klase imovine je ključna (nešto novca, nešto dionica, nešto fondova, nekretnina i drugo), ali važno je i prepoznavanje novih prilika koje se otvaraju. Danas to prvenstveno vrijedi za ulaganja u zelenu ekonomiju, kao i sustave koji novom tehnologijom i digitalizacijom povećavaju efikasnost korištenja energije i svih resursa - zaključuje Ivanov.