Inicijator ideje, predsjednik Mesić, ima na umu nekoliko stvari. Prvo, hrvatska je država prema Ustavu sekularna, dakle, odvojena je od Crkve. Drugo, vjera je privatna stvar pojedinca. Treće, poreze u Hrvatskoj plaćaju i pripadnici nekršćanskih konfesija, kao i nevjernici, agnostici, isl. Oni su stoga u nejednakom položaju spram kršćana vjernika, što zadire u ustavna prava građana.
Crkva argumentira postojanje križeva u javnim ustanovama dvojako. S jedne strane, križ je konstitutivni element hrvatske povijesti, tradicije i identiteta. S druge, on je više od pukog elementa vjerske identifikacije, on je simbol zapadne moralnosti koja se najvećma oslanja na Isusa. Tko je u pravu? Praksa zapadnih zemalja je neujednačena: neke su izbacile križeve, neke nisu. Morat ćemo, dakle, naći svoje rješenje bez oponašanja tuđih formula.