A to nije dobro za stabilnost zemlje, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“U BiH još uvijek nemamo izborni zakon koji jamči ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i ostalih i to nije dobro za stabilnost zemlje. Moramo napraviti još jedan pokušaj da se provede izborna reforma jer to i put prema kandidatskom statusu”, izjavio je Grlić Radman po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Glavne teme ministarskog sastanku su zapadni Balkan i ruska agresija na Ukrajinu te odgovor EU-a na nju.
Grlić Radman je rekao da EU mora poslati zemljama zapadnog Balkana snažnu poruku o njihovu pristupanju Uniji, prije svega otvoriti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i napraviti napredak u vezi s viznom liberalizacijom za Kosovo.
Hrvatski ministar je najavio da će svoje kolege izvijestiti o prošlotjednom posjetu Ukrajini u kojem je boravio s premijerom Andrejem Plenkovićem.
“Moramo povećati pritisak na Rusiju da prestane s agresijom. Hrvatska podržava šesti paket sankcija protiv Rusije. Ona može pridonijeti energetskoj sigurnosti s obzirom na svoj geostrateški položaj i svoju infrastrukturu”, rekao je Grlić Radman.
Komisija je prije 12 dana predložila šesti paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje zabranu uvoza ruske nafte. Međutim, oko toga još nema dogovora među članicama, a glavna prepreka je Mađarska, koja traži izuzeće od embarga na naftu.
Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je u vezi s tim da je EU talac jedne države članice, ne spominjući pritom izrijekom Mađarsku.
“Cijela Unija je talac jedne države članice. Moramo se dogovoriti, ne možemo biti taoci”, rekao je Landsbergis.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izrazio je sumnju da ministri mogu postići dogovor o embargu na naftu, s obzirom da neke zemlje “imaju vrlo čvrsta stajališta”.