Izbori za predsjednika države moraju biti najranije 30, a najkasnije 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika. Raspisuje ih Vlada, a sve su glasnije priče da ćemo na birališta nakon božićnih i novogodišnjih praznika. Pred nama su peti predsjednički izbori od neovisnosti. Na izborima 1992. i 1997. Franjo Tuđman protivnike je pobijedio u prvom krugu.
Stjepan Mesić neočekivano je 2000. godine u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu, a 2005. Jadranku Kosor. Za razliku od ozbiljnog i krutog Tuđmana, Mesić je u politiku Pantovčaka unio ležernost, a javnost ga poznaje kao vicmahera. 
Za državnog poglavara može se kandidirati svaki punoljetni hrvatski državljanin. Za službenu kandidaturu moraju prikupiti najmanje 10.000 potpisa birača. O izbornom pobjedniku odlučuje većina svih birača izašlih na birališta. Ne dobije li niti jedan kandidat dovoljno glasova u prvom krugu, izbori se ponavljaju za 14 dana. U drugi krug ulaze dva kandidata s najviše glasova.
Prema izvješćima, za predsjedničke izbore 2005. godine troškovi kampanje po kandidatu dosezali su do 6,5 mil. kn. Zbog recesije najavljena je štedljiva promidžba. Procjenjuje se da će svi kandidati u izbornoj utrci potrošiti oko 35 mil. kn. Oni koji na izborima dobiju povjerenje najmanje 10% birača imaju pravo na naknadu troškova izborne kampanje iz proračuna tj. na teret poreznih obveznika.
Visinu određuje Vlada. 
Predsjednički kandidat koji osvoji naklonost građana s udobnom foteljom dobit će i plaću od 21.000 kuna, a koja s izlaskom zemlje iz krize može samo rasti. Predsjednikova rezidencija je na zagrebačkom Pantovčaku. Mandat predsjednika traje pet godina, a na funkciju nitko ne može biti izabran više od dva puta. Ovlasti predsjednika “skresane” su nakon Tuđmanove ere, koji je u političkom smislu bio alfa i omega.
Njegov nasljednik Mesić i sam je tražio ustavne promjene kojima bi se smanjile ovlasti predsjednika. No uloga državnog poglavara u unutarnjoj i vanjskoj politici i dalje je iznimno važna. Zadužen je za stabilnost državne vlasti, vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga i sukreator vanjske politike. Raspisuje izbore za Sabor i određuje mandatara za sastav Vlade. Daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja. Dio političke elite isticao je ranije da je predsjednik samo “fikus”. Neki su uvjereni da predsjednik ipak može biti “kaktus”. 

TUĐMAN JE NA ČELU DRŽAVE BIO U NAJTEŽIM TRENUCIMA
Prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, po struci povjesničaru, birači su dva puta dali povjerenje na izborima za šefa države. Formalno, na mjesto predsjednika bio je izabran tri puta. Prema tadašnjim zakonima, Sabor ga je 1990. kao pobjednika na prvim višestranačkim izborima izabrao za predsjednika. Nakon usvajanja prvog demokratskog Ustava, 1992. raspisani su prvi predsjednički izbori u povijesti zemlje, na kojima su Tuđmana izabrali birači. Uvjerljivo je u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu (HSLS), Savku Dabčević-Kučar (HNS) te ostale protukandidate. Pet godina poslije s još većim povjerenjem građana slavio je pokraj Zdravka Tomca (SDP) i Vlade Gotovca (HSLS). Tuđmana javnost pamti kao utemeljitelja moderne hrvatske države i čovjeka koji je zemlju vodio kroz Domovinski rat i doveo je do samostalnosti. Za razliku od nasljednika Mesića, bio je ozbiljan i krut političar. Javnost mu je najviše zamjerala model pretvorbe i privatizacije. Umro je 10. prosinca 1999. godine.