Nakon razornog tornada koji je jučer pogodio Češku mnogi se pitaju je li takav scenarij moguć i u Hrvatskoj.
- Glavni uvjeti za nastanak tornada su topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere, te specifični dinamički uvjeti (promjena jačine i smjera vjetra po visini) koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka (superćelije) - objašnjavaju iz DHMZ-a.
Tornada se po nastanku dijele na mezociklonalne i nemezociklonalne, a po jačini se mjere prema Fujitinoj klasifikaciji od F0 pa do najrazornijih F5.
Tornado je učestala pojava u ravnicama SAD-a, ali se jednako tako može pojaviti i drugdje u svijetu pa i u Europi.
Ipak, oni najrazorniji F4 i F5 nisu toliko učestali pa su u posljednjih 10 godina u Europi zabilježena tek 2.
Prema tome, tornado je moguć i u Hrvatskoj.
- Uglavnom se javljaju duž obale, ali su najčešće slabijeg intenziteta (F0 i F1) i nemezociklonalnog su podrijetla. Nekoliko desetaka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela (do jačine F2) - rekli su iz DHMZ-a.
Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. u Novskoj, a o njemu je pisao Andrija Mohorovičić. Osim tornada snažne mogu biti i pijavice koje se pojavljuju na moru.
- U slučaju tornada potrebno je skloniti se u čvrstu zidanu građevinu te se odmaknuti od prozora i vrata ili skloniti u podrum ako postoji. Nalazite li se na otvorenom prostoru i skloniti se nije moguće, pokušajte naći što nižu točku na terenu i lezite potrbuške - poručuju iz DHMZ-a.