Male, rascjepkane, neučinkovite i troše puno na birokraciju. To je generalna slika hrvatskih 428 općina.
Sve studije pokazuju da bi bilo dovoljno maksimalno 200 općina koje bi bile održive, ali reforma se konstantno odgađa. Od 15 milijardi kuna koje su godišnje na raspolaganju gradovima, županijama i općinama, na općine otpada najmanji dio.
Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2013. godine, one ukupno uprihoduju 3,4 milijarde kuna i u minusu su sve zajedno oko 36 milijuna kuna.
Da većina teško preživljava, svjedoči i podatak da od tog novca, gotovo 500 milijuna kuna, dolazi od pomoći države kako ne bi nestale. Ali zato većina ima svojeg načelnika, jednog ili dva zamjenika i čitavu malu upravu koju treba plaćati.
U drugom dijelu velikog serijala o plaćama lokalnih čelnika donosimo plaće načelnika općina prema posljednjim podacima koje su sami poslali Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa i koji su do jučer stajali na njihovim stranicama.
Većina novca ide za plaće
Zanimljiv je podatak da načelnici općine sami sebi određuju visinu plaće, koja se potom može ili ne mora korigirati na sjednici vijeća. Saborski zastupnici koji su ujedno i načelnici općina u pravilu se odriču naknade za vođenje općine i žive od plaće. Načelnici su samo jedan dio administracije koju stanovnici plaćaju na lokalnoj razini. Za plaće odlazi oko 600 milijuna kuna kod općina, a još 1,1 milijarda kuna na materijalne troškove. U njihovoj je administraciji zaposleno oko 3000 ljudi, a imaju i više od 5000 vijećnika koji kontroliraju načelnike.
Velik je to trošak za malu Hrvatsku, a da stvari ne štimaju jasno pokazuje i posljednje istraživanje koje je provela Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta.
Iako se odnosi na podatke za 2010. godinu, oni pokazuju da čak 165 općina od njih 428 troši više od pola svojeg novca samo na plaće svojih zaposlenih. Naravno, to ne znači da načelnik treba imati malu plaću. Tako, primjerice, mala općina Prgomet u zaleđu Trogira i Kaštela troši prema toj analizi 88 posto svojeg novca za zaposlene, a načelnik Ivan Skelin ima prilično visoku plaću od 9200 kuna iako ima srednju stručnu spremu. Skelin je prilično imućan i ima imovinu vrijednu više od dva milijuna kuna, među ostalim i četiri kuće, od koje je dvije naslijedio. Tu su i šuma, vinograd te voćnjak.
Jedan od najbogatijih načelnika je nezavisni Marinko Kauzlarić koji vodi općinu Fužine u Gorskom kotaru. Široj javnosti je postala poznata po proslavi Nove godine u podne, a i općini s proračunom od oko 10 milijuna kuna godišnje dobro ide.
Njezin načelnik je što nasljedstvom, što kupnjom, stekao nekretnine vrijedne nevjerojatnih 19 milijuna kuna. Kauzlarić je poznati ugostitelj i najviše vrijedi njegov pansion u Fužinama, čak 14 milijuna kuna.
Dok Kauzlarić svoju imovinu ne krije, Vinko Zulim, najplaćeniji općinski načelnik, prijavio je u svojim imovinskim karticama samo par pištolja. Zulim vodi općinu Seget pored Trogira već 22 godine. Na listi najplaćenijih pretiču ga samo oni koji su ujedno i saborski zastupnici pa mogu računati na izdašan novac iz državnog proračuna.
Među nezadovoljnim lokalnim šerifima je Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije koji se na sjednici Županijskog vijeća požalio da nije zadovoljan visinom plaće od 16.339,64 kune. Na Facebooku je objavio status u kojem objašnjava kako su mu dvoje djece na fakultetu u Zagrebu i da ima kredite te da mu ova plaća omogućuje "sasvim obično življenje".
Ekonomist sa srednjom školom Milivoj Kurtov je HDZ-ov bogati načelnik općine Pakoštane.
Uz kuću od 768 kvadrata u Pakoštanima i građevinsko zemljište od 1356 četvornih metara, njegova sveukupna imovina vrijedna je 2,88 milijuna kuna. U to su ubrojena i dva poljoprivredna zemljišta u Biogradu. Vlasnik je obrta Karaba u Pakoštanima čiju je nominalnu vrijednost u imovinskoj kartici procijenio na 2,87 milijuna kuna.
Kurtov je prijavio i 40.000 neto godišnji dobiti iz obrta. No Kurtov je opterećen i s četiri kredita od pet do deset godina koji se zajedno penju na 1,45 milijuna kuna.
Božidar Novoselec, HNS-ov načelnik iz Sračineca, ima plaću od 9455,12 kuna, vlasnik je nekretnina i pokretnina vrjednijih od 1,3 milijun kuna. U imovinskoj kartici naveo je da ima kuću od 200 kvadrata vrijednu 800.000 kuna, ali i vikendicu od 47 kvadrata u Sabunikama vrijednu pola milijuna kuna. To je samo dio imovine.
HDZ-ov saborski zastupnik Dinko Bošnjak ujedno je i načelnik Općine Hrvace te volonterski odrađuje taj posao. U imovinskoj kartici nije naveo prima li naknadu za volontiranje (što je po zakonu moguće), ali je naveo da ima 15.253,72 kune neto plaću u Saboru.
Naveo je i da ima nekretnine vrijedne 750.000 kuna, i to stan od 130 četvornih metara u Splitu koji vrijedi 250.000 kuna te vikendicu od 63 kvadrata u Hrvacama od 85.000 kuna. Tu ima i oranicu od jednog hektara, čak vredniju od vikendice jer je naveo da je vrijedna 110.000 kuna. Upisao je i stan u Sinju od 120 kvadrata koji vrijedi 200.000 kuna i glasi na njegovu suprugu, kao i kuću od 110 kvadrata u Hrvacama koju je naslijedio. U garaži on i supruga imaju tri auta. Svi zajedno vrijede 245.000 kuna. Štednje nema, ali je vjerovnik za kredit supruge od 170.000 kuna koji bi trebao vratiti ove godine.
Načelnik Općine Velika, Vlado Boban primjer je dobrog upravljanja malom općinom. Taj HDZ-ovac je uspio vratiti dug od 25 milijuna kuna koji je naslijedio 2006. Privukao je i investicije za terme u Velikoj.
Bobanova suprotnost je HNS-ovac Ivan Đurina koji vodi istočnu općinu Čaglin. Njega se proziva za razbacivanje novcem i pogodovanje. Nedavno se otkrilo da je teretanu uređenu općinskim novcem dao na upravljanje svojem sinu Josipu.
Ipak, u Čaglinu će doći do promjena, budući da Đurina na lokalnim izborima nije uspio izboriti nastavak 'načelnikovanja'. Njega će zamijeniti HDZ-ov Dalibor Bardač koji je premoćno pobijedio.
Željko Kovačević, koji je preuzeo Donju Motičinu u Slavoniji, uspio je u općinu donijeti 17 milijuna kuna svježeg novca, iako općina godišnje raspolaže tek s nešto više od milijun kuna. Ovaj HDSSB-ov načelnik nema visoku plaću.
Općina Muć želi privlačiti investicije u svoju poslovnu zonu, ali je dobro plaćeni načelnik Filip Stupalo dobio kaznenu prijavu da je platio 470.000 kuna radove koji nisu obavljeni. On je optužbe odbacio tvrdeći da je sve obavljeno u poslovnoj zoni.
Dugogodišnji načelnik općine Gračišće Ivan Mijandrušić (IDS) je poznat po aferama. Ministarstvo uprave je lani reklo da si je odredio veću plaću nego je trebao. Obogatio se i za više od milijun eura kupujući zemljište ispod cijene.
Ima štednju od 850.000 eura i mali brod
Načelnik općine Preko i saborski zastupnik Ante Jerolimov jedan je od bogatijih načelnika. U svakoj imovinskoj kartici dodavao je novu imovinu. Tako je na prošlogodišnjoj prijavio brod vrijedan 70.000 kuna, na onoj prije toga prijavio je da ima stan od 72 četvorna metra, no najzanimljivija je promjena iz 2013. godine u kojoj je naveo štednju u iznosu od 850.000 eura. Njegova saborska plaća je oko 15.000 kuna, a za mjesto načelnika ne prima dodatnu naknadu.
Iz svega je vidljivo da su općinski načelnici i njihovi zamjenici jako šaroliko društvo. Neki se trude za malu plaću, neki koriste položaj za osobno bogaćenje. Činjenica je da im je zajedničko da imaju veliki utjecaj na svom području i da ga se ne žele odreći. Udruga općina nikada nije za predloženo smanjivanje broja općina.
Osim toga, skoro veliki broj načelnika ima završenu srednju školu, a s njom plaće i preko 10.000 kuna. Teško da bi osim u politici s tom uspjeli to ostvariti kao zaposlenici u javnoj upravi ili kod privatnika. Osim toga, apsurd je da i siromašne općine imaju uz načelnika i zamjenike s plaćama od po nekoliko tisuća kuna.
Napomena: U tablici ispod krivo je navedeno da Ivan Tomljenović, načelnik Općine Karlobag ima mjesečna primanja od 408,33 kune. Načelnik Tomljenović od početka svog mandata 2009. godine ne prima nikakvu plaću niti naknadu.