Tomašević je istaknuo da će Centar biti sufinanciran po udjelu miješanog komunalnog otpada između Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te će Grad Zagreb svoj dio sam financirati, uz pomoć kredita razvojnih banaka. Ne žele čekati "nikakve natječaje od države za EU financiranje" jer su se toga, kaže načekali dovoljno u ove tri godine.
"Inzistiramo na najnovijoj mogućoj tehnologiji i na najnovijim ekološkim standardima jer ne želimo da na bilo koji način ovo postrojenje ugrožava kvalitetu života okolnog stanovništva", poručio je Tomašević.
Slična postrojenja nove generacije, dodao je Tomašević, projektiraju se i u drugim dijelovima Hrvatske, a jedina razlika je da će Zagreb imati "hibridno postrojenje", što znači da će na istom mjestu imati i sortirnicu i kompostanu.
Rekao je i da jedinice lokalne samouprave Zagrebačke županije također trebaju riješiti pretovarne stanice na svom području, gdje će se pretovarivati miješani otpad koji će ići u zajednički Centar.
U Centar će isključivo iz Grada Zagreba, a ne i iz Zagrebačke županije ići biootpad te suhi reciklati.
Izgradnju planiraju u listopadu 2026. i trajala bi dvije godine, te bi s pokusnim radom počeli krajem 2028.
Početkom 2029. moglo bi doći do zatvaranja odlagališta Jakuševec, ali prije toga Sud treba izaći s rezultatima istrage uzroka odrona jer će se prema tim rezultatima moći raditi sanaciju odlagališta.
"Zatvaranje odlagališta mora biti takvo da ukoliko postoje bilo kakve greške u njegovom dizajnu još od 2000. godine, da se te greške uklone, da bi mogli zatvoriti odlagalište", objasnio je gradonačelnik.
Tomašević je rekao da će budući Centar biti u Resniku na gradskom zemljištu, gdje se nalazi i pročistač otpadnih voda.
Podsjetio je da je ta lokacija upisana u Prostorni plan Grada Zagreba još za vrijeme prethodne vlasti, a i oni smatraju da je to najbolja lokacija kad već Centar po Nacionalnom planu mora biti na teritoriju Zagreba, jer se radi o industrijskoj zoni.
Istaknuo je da će na jednoj lokaciji raditi centar za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada i bioplinsko postrojenje za obradu odvojenog biootpada te sortirnica stakla, papira, plastike i metala.
U biooplinskom postrojenju kao jedan od nusprodukata dobit će se kompost koji će se u Centru skladištiti, i on će se moći prodavati, a plin će se moći koristiti za proizvodnju električne energije.
Kada naprave sortirnicu moći će dobar dio suhih reciklata prodati, a ne kao sada njihovo zbrinjavanje plaćati privatnicima. "Ovo je ključan projekt da Grad Zagreb konačno nakon niza desetljeća ne ovisi o privatnim poduzećima", poručio je Tomašević.
Objasnio je i da će se u Centru kao rezultat svih procesa dobivati i ostatak ostataka, odnosno gorivo iz otpada koje mora ići na daljnju obradu pa rade studiju izvodljivosti kako bi vidjeli isplati li se Gradu graditi vlastitu energanu.