Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol u četvrtak je upozorio na opasnost od deindustrijalizacije Europe, upirući prst u "ekstremističke" zelene politike, te na činjenicu da Europska unija gubi na atraktivnosti glede ulaganja, priopćeno je iz ureda hrvatskog europarlamentarca.
Sokol je kao član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) na raspravi na plenarnoj sjednici o tome kako Europu učiniti privlačnom za ulaganja, naročito u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, te iznio podatke prema kojima EU kaska daleko iza SAD-a.
"Tržišna neizvjesnost zbog rata u Ukrajini, ograničena dostupnost sirovina, inflacija i porast troškova energenata učinili su Europsku uniju manje atraktivnom za ulaganja od njenih globalnih konkurenata", rekao je Sokol, navodeći da je veleprodajna cijena plina u EU porasla za više od tisuću posto između 2019. i 2022. dok je porast u SAD-u bio 200 posto, a u Japanu 100.
Posebno zabrinjava podatak, istaknuo je Sokol, da su u 2021. priljevi izravnih stranih ulaganja u EU pali za 68 posto u usporedbi s 2019., za razliku od povećanja od 63 posto u SAD-u tijekom istog razdoblja. Između 2021. i 2022, broj 'greenfield' investicijskih projekata u EU pao je za 15 posto, u usporedbi s povećanjem od 18 posto u SAD-u.
"U takvim okolnostima opasnost od deindustrijalizacije Europe postala je stvarnost, a Unija je tome itekako sama doprinijela. Samo u ovoj godini, Europska komisija planira predložiti 43 nove inicijative koje stvaraju dodatan administrativni teret za poduzetnike. Osim toga, implementacija ovakvog europskog zelenog plana učinit će Europu još manje konkurentnom i prvenstveno doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta u Kini, a ne u Europskoj uniji", rekao je Sokol.
U tom smislu, navodi se u priopćenju, "ekstremističke zelene politike dovest će do deindustrijalizacije Europe i kraja europskog načina života".
"Stoga je Europu potrebno ponovno učiniti atraktivnom za ulaganja, tako što ćemo napokon dovršiti stvaranje jedinstvenog tržišta, a naše poduzetnike lišiti niza nepotrebnih birokratskih zahtjeva koji se nerijetko preklapaju. Moramo ojačati sustav poticaja u strateškim sektorima poput proizvodnje lijekova te stvoriti bolji okvir za investicije u istraživanje i razvoj novih tehnologija. Na kraju, nužno je više ulagati u obrazovni sustav, kako bismo naša sveučilišta učinili konkurentnima u odnosu na američka, što danas apsolutno nije slučaj", kazao je Sokol.