Prvi uvidi u oštećenja Zagrebačke katedrale pokazali su da su za njezinu obnovu potrebni iznimno skupi zahvati koji se ne tiču samo izvanjske zamjene kamena, nego i same statike, konstrukcije te obnove unutrašnjosti Katedrale i Nadbiskupskoga dvora.
Izvijestio je o tome u četvrtak na konferenciji za novinare pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije Tomislav Hačko, a autor koncepta obnove katedrale Damir Lazarević istaknuo je da bi katedrala nakon obnove trebala izdržati potres jačine poput onoga koji se dogodio u ožujku 2020. godine, bez opasnosti za korisnike i vjernike u katedrali i oko nje.
Ako je potres u Zagrebu bio amplitude 5,4 stupnja, gornja granica izdržljivosti, naglasio je, bila bi 6 stupnjeva.
Na pitanje novinara koliko će trajati obnova katedrale, inženjer Milan Crnogorac odgovorio je kako se nada da će prva faza obnove biti dovršena do 30. lipnja iduće godine.
Do tog roka ćemo potrošiti vjerojatno solidarna sredstva, rekao je i dodao da su zahvati na konstrukciji veliki.
Istaknuo je kako je prva faza obnove zamišljena za otklanjanje graničnih i istaknutih oštećenja te dodao kako će cjelokupna obnova katedrale trajati godinama.
Profesor Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu Boris Trogrlić istaknuo je interdisciplinarni pristup te povezanost sa Zagrebačkom nadbiskupijom i Ministarstvom kulture i medija, odnosno Vladom, za osigurana sredstva.
Tu je i cijeli niz stručnjaka - arheolozi, konzervatori te projektanti mnogih struka, arhitekti, stručnjaci za struju i instalacije, revidenti, izvođači, restauratori, nadzorni inženjeri posebnih struka i voditelji projekta, dodao je.
U obnovi graditeljske baštine, pogotovo sakralnim građevinama, iznenađenja ima ispod svakoga zida kad se skine žbuka pa su, istaknuo je, potrebni sudionici u projektu obnove i međusobna suradnja.
Za obnovu ovakvih građevina treba imati strpljenja, hrabrosti, pažnje i odvažnosti.
Novinarima su prikazani i dosadašnji rezultati utvrđivanja oštećenosti katedrale i Nadbiskupskoga dvora.