Zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u petak su u Reciklažnom dvorištu Žitnjak, gdje je predstavljao edukativno-informativni projekt za djecu "Odvajamo otpad, usvajamo navike“, dočekali prosvjednici iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR).
"Dobar dan gradonačelniče, ovaj put smo na suprotnim stranama, žao nam je što Vas dočekujemo na ovaj način u Resniku. Sjetite se kad smo prije deset godina ili više bili u staroj školici i za što smo se skupa borili", rekla je Tomaševiću predsjednica UZOR-a Branka Genzić-Horvat.
Tomašević joj je odgovorio kako nisu na suprotnim stranama i da su se borili protiv spalionice otpada koja nije izgrađena i neće ni biti.
No, Genzić-Horvat optužila ga je da nastavlja sve Bandićeve projekte i poručila da ga nisu za to podržavali i da se za to nisu borili. Rekla je da još od 17. srpnja traže da ih primi, ali on za njih, koji su mu bili najodanija podrška u borbi za bolji Zagreb, nije našao ni pola sata vremena.
Tomašević je pokušao uzeti riječ, ali kako u tome nije uspio, otišao je od prosvjednika te se uputio na predstavljanje edukativno-informativnog projekta za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi „Odvajamo otpad, usvajamo navike“.
Projekt se sastoji od dva dijela: predstave „Čistograd“ namijenjen za djecu vrtićke dobi i kampanje "#razvrstajme (kreni od sebe)" za učenike osnovne škole.
Sortirnica ne bi trebala nikome biti sporna
Na pitanje gdje bi se nakon zatvaranja Jakuševca odlagao miješani komunalni otpad, koji će ostati nakon odvajanja otpada, Tomašević je odgovorio kako je obrada miješanog otpada zadnja faza u sustavu gospodarenja otpadom.
"Obrada miješanog otpada je zadnja faza, zadnji projekt, zadnje postrojenje - što se tiče lokacije i što se tiče tehnologije", rekao je i poručio da se ide u novi sustav nakon desetljeća kada su građani plaćali uslugu odvoza otpada po paušalu, bez obzira koliko odvajaju otpada.
"Prvi puta će plaćati više oni koji ne odvajaju otpad, a ključno je da za to što građani odvajaju postoji infrastruktura, da se negdje odvojeni otpad može dodatno sortirati za prodaju", istaknuo je Tomašević.
Smatra da druga postrojenja ne bi trebala biti nikome sporna, poput sortirnice gdje se sortira ono što su građani već odvojili u svojim spremnicima. Primjerice plastiku, kako bi se mogla prodati jer sada Grad plaća više od 1500 kuna po toni privatnim poduzećima za zbrinjavanje plastike.
Najveća količina biootpada se već obrađuje u sklopu kompostane u vlasništvu Zrinjevca, međutim njezini kapaciteti nisu dostatni s obzirom na količine koje očekuju kad novi sustav naplate stupi na snagu.
Na zagrebačkom Žitnjaku, u Resniku se nalazi centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a u njegovoj blizini, na prostoru bivše tvornice Dioki, trebala bi biti izgrađena sortirnica otpada.
U Resniku je bivša gradska vlast planirala izgraditi centar za gospodarenje otpadom.