Točno na dašanji dan '45. godine oslobođeni su, prije svega ljudi, iz zloglasnog Auschwitza. Ovo je prilika da se sjetimo svih njih, ali i svih progonjenih Židova, Srba, Roma i Hrvata koje je proganjao, a mnoge od njih i ubio nacisitički i ustaški režim, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ispred Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima na zagrebačkom Glavnom kolodvoru.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL S predstavnicima Antifašističke lige, Židovskih organizacija, brojnih drugih organizacija Židova te veleposlanicima raznih država, u petak je nešto prije podneva položio vijence, cvijeće i kamenčiće ispred spomenika u čast svim žrtvama Holokausta. Povorka je u 11 sati krenula s parkirališta u Praškoj ulici u centru gdje je nekoć bila sinagoga koju su srušili predstavnici ustaškog režima 1941. godine. 

SJEĆANJE NA ŽRTVE HOLOKAUSTA Plenković: Obveza Hrvatske je borba protiv antisemitizma

- Kako ne bi mislili da je Holokausta nešto što se događalo 'tamo nekim drugim ljudima' u 'tamo nekim drugim zemljama', znajte da su u Hrvatskoj isto tako stradali brojni Židovi, a posebice Srbi, Romi, ali Hrvati. Zašto je to bitno? Zato što mi kao gradska vlast želimo graditi Grad tolerancije, otvoren prema svima, grad jednakih mogućnosti za sve, bez obzira na nacionalnost, vjeroispovijest, podrijetlo, klasu ili bilo kakvo određenje - naglasio je Tomašević. Dodao je i kako to nije samo misija gradske vlasti, već 'odgovornost svih nas'.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL - To je odgovornost svih koji živimo u ovom gradu, odgovornost da druge učimo o zločinima o prošlosti kako se oni nikad ne bi ponovili u budućnosti - zaključio je Tomašević. 

JANDROKOVIĆ O HOLOKAUSTU: 'Nikada ne smijemo zatvarati oči pred izljevima mržnje'

Okupljenima se obratio i Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb. 

- Današnji je dan izuzetno značajan, to je sjećanje na oslobođenje najvećeg logora smrti nacističke Njemačke. Treba znati da je u tom logoru stradalo puno ljudi iz ovog područja. Ne smijemo to zaboraviti, takve stvari moraju biti upozorenje - rekao je Kraus. Nevjerojatna je, dodaje, revizija povijesti, izuzetno prisutna i kod nas, pri kojoj je izjenadačavju žrtve i krvnici ili pak ustaški pokret s partizanskim pokretom.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL - Podatak koji govori koliko je to bilo dobro organizirano jest činjenica da je NDH osnovana 10. travnja '41. godijne, a prvi logor je bio otvoren već pet dana poslije toga - sabirni logor Danica u Koprivcnici. Prvi ljudi su tamo deportirani iz Karlovca već tri dana nakon osnutka NDH. A da ne spominjemo logor Jadovo koji je bio jedan od najstrašnijih logora koji su Talijani zatvorili jer nisu mogli gledati način izvršavanja zločina nad žrtvama. Možemo samo reći da civili nisu samo bacani u jamu, nego je i more bilo jako crveno - istaknuo je Kraus koji smatra i kako bi Hrvatska trebala pod hitno ozbiljno poraditi na zakonskim odredbama koje se tiču ustaških simbola. Nažalost, zaključuje Kraus, do danas po tom pitanju nije učinjeno baš ništa.