Gradonačelnik Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet održavaju konferenciju za medije na temu novosti vezanih uz model sakupljanja otpada.
– Znatno se povećalo odvajanje otpada. Cijena odvoza otpada je u Zagrebu najpovoljnija u odnosu na cijelu kontinentalnu Hrvatsku. 50 posto smo povećali odavanje otpadom u 2023. u odnosu na 2022. Zagreb je preskočio Rijeku, nalazi se na drugom mjestu, iza Osijeka – započeo je Tomašević.
Smanjuje nam se miješani komunalni otpad koji se odlaže na Jakuševcu. 2022. je bilo oko 167.000 tona, a 2023. oko 139.000 tona. Model je postigao svoj cilj. Ukoliko Zagreb ne poveća odvajanje otpada on plaća penale, dakle, imamo konkretne financijske posljedice – napomenuo je i zahvalio građanima. Dodao je da se u javnosti čuje teza da građani ne koriste plave vrećice, a to nije točno jer je u prvih 8 mjeseci 2024. godine za 18.9 posto porasla prodaja ZG vrećica.
– Broj operativnih radnika u Čistoći porastao je za 209, od 1.10. 2022., nastavljamo povećavati taj broj, natječaji su stalno otvoreni. Najavili smo i znatne investicije u vozni park Čistoće, u 9 mjeseci je stiglo 39 od 41 novog kamiona za odvoz otpada. Novi kamioni obnavljaju flotu i smanjuju probleme koji dovode i do preskoka odvoza otpada – naglasio je.
– Kada govorimo o nepravilnom odlaganju otpada, a posebice o odlaganju glomaznog otpada pored spremnika, naglasit ću još jednom - građani mogu dva puta besplatno naručiti odvoz glomaznog otpada. No unatoč tome imamo građane koji ih odlažu pored kontejnera, počeli smo ne samo s korištenjem fiksnih kamera za nadzor koje koristimo od početka modela, već i s mobilnim kamerama koje se mogu fiksirati privremeno na jednoj lokaciji pa se premjestiti na drugu lokaciju. Trenutno je takvih lokacija 47, imamo oko 50 kamera, u javnoj smo nabavi za još 200 takvih kamera. One se spajaju putem 4G mreže i daju sliku komunalnim redarima, ne trebaju struju, postavljanje je puno jednostavnije jer koriste solarne ploče za napajanje – objasnio je Tomašević.
– Prije godinu dana smo najavili podzemne spremnike u centru grada, rekli smo 150, izveli 143. Podsjetit ću vas da je Ljubljana postavljanje podzemnih spremnika u centru grada izvodila 10 godina, a mi smo to riješili u do dvije godine. Imamo mjesta u samom centru grada za još postavljanje podzemnih spremnika. Na svakoj lokaciji su po tri podzemna spremnika, negdje smo počeli dodavati četvrti spremnik, vidjeli smo da kapaciteti nisu dovoljni. Počeli smo podzemne spremnike koristiti i za odlaganje stakla. Cilj je da u centru grada ne bude zelenih otoka. Novost je da smo trenutno pri završetku javne nabave za još 200 podzemnih spremnika, da bi popunili rupe koje imamo u donjem gradu, a proširit ćemo zonu ugradnje podzemnih spremnika na još tri mjesna odbora koji su bili logičan nastavak - MO Matka Laginje, MO Pavla Šubića i MO Kralja Zvonimira. Širimo se na istok i tamo ugrađujemo spremnike, a obuhvatit ćemo i Ilicu do Črnomerca, idemo i prema zapadu – najavio je Tomašević.
– Najveći korak su polupodzemni spremnici. Naši timovi su prošli apsolutno cijeli grad, četvrt po četvrt i mapirali lokacije novih polupodzemnih spremnika koje ćemo postaviti u cijelom gradu. Neki su ugrađeni na Vrbiku, to je bio pilot projekt da vidimo kako će funkcionirati i dosta smo zadovoljni, dosta je uredno pored njih. Ima puno manje ilegalno odloženog otpada. Dosta su bitni jer imaju 4.5 puta veći kapacitet u odnosu na kontejnere koji imaju oko 300 litara, a polupodzemni spremnici imaju 500 litara – naglasio je.
– S 39 lokacija na kojima je postavljeno 143 podzemna spremnika, idemo na 751 lokaciju u cijelom Zagrebu gdje ćemo postaviti 2253 polupodzemna spremnika. To smo potpuno mapirali, završavamo javnu nabavu za polupodzemne spremnike i za privatne firme koje će paralelno raditi projektiranje i ugradnju, da možemo ići paralelno na više lokacija. Oni su plići pa će biti sve brže nego s podzemnim spremnicima. Naša obveza, obećanje i cilj je da će se na svakoj lokaciji nalaziti tri polupodzemna spremnika do kraja 2027. godine. S ugradnjom ćemo početi do kraja ove godine, konkretno u 6 različitih gradskih četvrti, u Stenjevcu, Trešnjevki Sjever i Jug, Trnju, Maksimiru i Novom Zagrebu Istok. Vizija je da nema niti jedan spremnik na javnoj površini u Zagrebu – naglasio je.
– Polupodzemni spremnici će biti za papir, staklo, metal i plastiku, a građani će na svojoj parceli imati spremnike za miješani i biootpad ili, ako to nije moguće, tada dolaze boksevi. Da bi spremnik bio na javnoj površini, on mora biti u boksu, pod kontrolom korisnika. Tako će se smanjivati nered koji se događa pored kontejnera na javnim površinama – objasnio je gradonačelnik.
Cilj je bio polupodzemne spremnike staviti u prostore veće naseljenosti, a u zonama gdje građani imaju spremnike na svojoj parceli, tamo ih nećemo graditi, rekao je Tomašević i rekao da će sljedećih tjedana biti još novosti.
Na pitanje znači li to da se odustaje od bokseva, gradonačelnik je rekao da se od njih ne odustaje nego želi da ih je što manje, oni su "nužno zlo". I dalje će ih se financirati i Grad će to i dalje refundirati vlasnicima, najavljen je produžetak roka koji je bio do kraja godine, na sljedeću godinu. – Možda ćemo imati reviziju bokseva, jedan boks će možda koristiti više ulaza jer će oni sada sadržavati samo miješani i biootpad objasnio je Tomašević.
– Kada smo izdavali rješenja za bokseve pazili smo da to ide paralelno s mapiranjem polupodzemnih spremnika pa da nema preklapanja – naglasio je i dodao je da je moguće da u prije izdanim rješenjima ima preklapanja, ali to nije veliki broj.
– Mislim da je ispod radara prošlo da je Zagrebu otkad sam ja gradonačelnik za pet razina u tri godine povećan kreditni rejting. Zagreb je bio na rubu bankrota kada sam ja došao na mjesto gradonačelnika. Poanta je sljedeća, kada smo preuzimali grad nismo imali kapaciteta za ove što sada radimo, a sada grad može investirati i u potpunosti preuzeti trošak investicija na gradski proračun – naglasio je Tomašević.
Vrijednost je veća od 10 milijuna eura, a uključuje i spremnike i kamione, kazao je prema gruboj procjeni Tomašević, a tu je i digitalna infrastruktura. Dodao je da će se spremnici otvarati putem aplikacije, a građani će moći i bolje provjeravati odvoz otpada.
– Porezni prihodi su nam rasli u odnosu na prošlu godinu, ali rasli su nam i troškovi, plaće, građevinski radovi. Kad gledamo učinak tri mjere poreza na dohodak, ništa od kapitalnih projekata ili usluga nije ugroženo, ali neće biti novih investicija – rekao je.
Ključna stvar je da će se kvaliteta usluge unaprijediti, obećao je Tomašević.