Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u srijedu je izjavio kako očekuje da će se proces oko Agrokora završiti na pozitivan način, da pregovori idu u dobrom smjeru, da će tvrtka biti restrukturirana, imati nove vlasnike i da će nastaviti poslovati u okvirima u kojima posluje i sada.
Tolušić je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" podsjetio da su prošle godine na Uskrs bile prazne police, blokirani računi, teška situacija u svakom segmentu koncerna, koji je bio pred propašću.
"Danas sve normalno funkcionira, je li to Konzum, je li to Belje, Vupik ili bilo koji segment poslovanja. Pregovori s vjerovnicima idu u dobrom smjeru, to je nešto što vode izvanredni povjerenici. Očekujem da će se taj proces završiti na pozitivan način, da će tvrtka biti restrukturirana, da će imati nove vlasnike i da će nastaviti poslovati u ovom ili nekom drugačijem segmentu, ali u ovim okvirima u kojima posluje i sada i da će sve biti u redu", naglasio je Tolušić.
S druge strane, da nije bilo zakona, kazao je, danas bi bilo 60.000, 70.000 ili 150.000 ljudi više na zavodu za zapošljavanje, a gospodarstvo bi doživjelo kolaps.
Istaknuo je da je zakon o postupku izvanredne uprave bio nužan te da je Ustavni sud potvrdio njegovu ustavnost. Kako je rekao, za dva ili tri tjedna taj zakon bit će usvojen i na razini Europskog parlamenta, kao dio europske pravne stečevine, ocjenivši da je to "najveća potvrda ispravnosti tog zakona".
Dodao je da je kao ministar poljoprivrede bio u kontaktu i s prijašnjim izvanrednim povjerenikom u Agrokoru(Ante Ramljak, kao i sa sadašnjim Fabrisom Peruškom.
"Poljoprivreda je važan dio cijele ove procedure. Vlada mora biti upoznata sa cijelom procedurom oko Agrokora", naveo je ministar Tolušić, dodavši kako se potrudio da svi mali poljoprivrednici, sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva i sve male tvrtke kojima je Agrokor dugovao budu namireni u stopostotnom iznosu.
"To nisu neki veliki iznosi u odnosu na 50-ak milijardi duga koliko je prijašnja uprava i prijašnji vlasnici ostavila i na taj način upropastila kompletan koncern. Ali govorimo o velikom broju ljudi i definitivno bi poljoprivreda u tom segmentu bila ugrožena. Danas ljudi normalno posluju i s Konzumom ili nekim drugim trgovačkim lancima, stvari funkcioniraju i to je veliki uspjeh", naglasio je.
Na upit što očekuje na saborskim odborima za ustav i gospodarstvo, koji danas trebaju potvrditi njegovo imenovanje za potpredsjednika Vlade rekao je: "Bit će zanimljivo kao i uvijek, tamo su članovi odbora, njihovo je da pitaju ono što žele, naše je da odgovaramo".
Ne očekuje da će biti problema i pri saborskom glasovanju oko njegova imenovanja. "Većinu imamo i vjerujem da tu neće biti problema", izjavio je.
Tolušić ne očekuje velikih problema oko smanjenja EU omotnice za poljoprivredu
Osvrnuvši se na prijedlog nove višegodišnje financijske perspektive EU i planiranog smanjenja izdvajanja za poljoprivredu, Tolušić je podsjetio da Britanija izlazi iz EU, kazavši da zbog toga "ta omotnica nominalno ne može biti ista".
Europska komisija, naime, početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021-2027 u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014-2020 ali i za po pet posto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Riječ je o prijedlogu za EU27, a zbog izlaska Velike Britanije europski proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje.
"Naravno da (omotnica) mora biti manja. U svemu tome, neće se rezati linearno svim državama. I tu očekujem da će Hrvatska dobro proći i da ne bi trebalo biti nekih velikih problema. Ja ću se potruditi da ne bude smanjenja kad govorimo o proračunu za poljoprivredu na razini Hrvatske. Ali, ako će se svima smanjiti jedan ili dva posto, mislim da je to nešto što svi sigurno možemo izdržati, presložiti mjere kojih imamo ali ih ne koristimo, u mjere koje trebaju biti dobre za naše poljoprivrednike", istaknuo je Tolušić.
Kazao je kako od novog proračunskog razdoblja očekuje da se udvostruči novac za primarnu proizvodnju. "Treba podići razinu konkurentnosti i kvalitete proizvodnje naših poljoprivrednike. Ne s tim da ih mazimo, pazimo i gladimo, nego da im damo novce da unaprijede svoju proizvodnju - da izgrade svoju farmu, da prošire svoj voćnjak, da naprave još hektar plastenika, da kupe bolju mehanizaciju", kazao je.