Ivica Todorić, vidljivo je iz optužnice protiv njega, njegovih sinova i još dvanaestero suoptuženika u predmetu "veliki Agrokor", tvrdi kako on uopće nije imao namjeru kupiti Kulmerove dvore nego da je to bila ideja koja je potekla od Hypo banke.
POGLEDAJTE VIDEO: Todorić u Kulmerovim dvorima
- Rekli su da je banka previše izložena prema Agrokoru i da bi, meni osobno, zbog te izloženosti dali kredit kako bih od Agrokora kupio kuću. Odgovorio sam im da pristajem ako su u problemima i trebaju smanjivati potraživanja prema Agrokoru, ali da inače kuću ne bih kupio. Kuću sam kupio od Agrokora i platio mu novcem dobivenim od kredita, a Agrokor je od tih sredstava vratio svoj kredit i smanjio dug prema Hypo banci. Kako su to poslije moji ljudi zatvarali ne znam. To treba vidjeti sa službama. Mogli su zatvoriti kad god su htjeli i koliko god su htjeli - branio se Ivica Todorić. Tereti ga se, naime, i da je 122,8 milijuna kuna s računa Agrokora uplatio na svoj račun i to kako bi njime podmirio kredit za kupnju Kulmerovih dvora, rezidencije obitelji Todorić.
Na ispitivanju je tvrdio i da su su optužbe protiv njega politički pamflet koji u cijelosti odbacuje te da su sve što mu se stavlja na teret pokrenule elite radi svojih osobnih interesa. Naveo je kako su gotovo sve Agrokorove kompanije imale zadržanu dobit koja se godinama nije povlačila te je kao primjer istakao Jamnicu iz koje je Agrokor mogao povući zadržanu odbit od 120 milijuna, a on kao vlasnik to nije radio jer bi oslabio financijsku poziciju Agrokora.
- Nikad nikome nisam izdao nezakoniti nalog. Moj privatni trošak morao je ići na mene, ja sam ga morao platiti što su moji ljudi znali. No isto tako sam siguran da su moji ljudi u financijama knjižili na mene određene troškove koji mi ne pripadaju - ustvrdio je nadalje Todorić u svojoj obrani u tužiteljstvu. Todorić se tereti da je, kao predsjednik uprave Agrokora i vlasnik Agrokorovih dionica, u dogovoru s drugim optuženicima, koji su mu bili podređeni, lažirao godišnja financijska izvješća Agrokora. Prikazivao je da je stanje u Agrokoru bolje nego što je bilo, te si je neosnovno isplaćivao dividendu, čime je sebi pribavio nepripadajuću imovinsku korist, a na štetu Agrokora. Todoriću je, tvrdi DORH, pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu od 923.608.584 kuna, nizozemskom trgovačkom društvu 320.720.000 kuna, a trgovačko društvo Agrokor d.d. oštećeno je za 1,2 milijarde kuna.
Tužiteljstvo tvrdi i da su optuženici bili svjesni da su pojedinačna godišnja financijska izvješća Agrokora bila sastavljena i prezentirana protivno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Tvrde i da su od 2006. do 2015. u godišnjim financijskim izvješćima lažno prikazivali poslovne rezultate Agrokora i znatnu akumuliranu dobit iz koje je neosnovano isplaćivana dividenda. Prema tužiteljstvu, nerazmjer u stvarnom friziranom poslovanju Agrokora mjerljiv je u milijardama kuna, a optuženici se terete i da su raznim radnjama prikrivali Agrokorova potraživanja prema Todoriću, zatim dugovanja Agrokora prema bankama i drugim trgovačkim društvima.
Bivši član uprave Ivica Crnjac u obrani je naveo da uprava nije raspravljala o financijskim izvješćima nego ih je vidio na web stranici društva, odnosno netom prije objave na web stranici. O isplati dividende ništa mu nije poznato. Mislav Galić u obrani je naveo kako tijekom osam godina, koliko je bio u upravi Agrokora, nisu imali sjednicu niti sastanak. Tvrdi da je Ivica Todorić bio odgovoran za financije i novčane tijekove te da je on, nekoliko dana prije stupanja na snagu Lex Agrokora svim članovima uprave, a bilo ih je četvero, pa tako i njemu, dao dokument iz kojeg proizlazi da je on odgovoran za sve u pogledu financija. Taj je dokument Ivica Todorić vlastoručno potpisao. I ostali članovi uprava i nadzornog odbora kao i revizori i ostali okrivljenici tvrde kako nisu ništa znali ili nisu o ničemu odlučivali.
Poslovne knjige ruše obrane okrivljenika
No, poslovne knjige Agrokora vode se u elektroničkom obliku i to do 30. rujna 2008. u računovodstvenom programu Sirene, a nakon toga u računovodstvenom programu SAP. Karakteristike tog programa su da je vidljiv svaki unos u poslovne knjige, vrijeme unosa, osoba koja je unijela podatak, vrijeme brisanja podataka, osoba koja je to učinila i slično. To znači da je moguće napraviti cjelokupnu rekonstrukciju svih unosa u poslovne knjige, rekonstrukciju brisanja podataka iz poslovnih knjiga, vraćanja pojedinih stavki, preknjižavanja, stanja koja su uključena u završne račune itd. Taj sustav vođenja poslovnih knjiga vjerodostojan je izvor podataka i na njega nije od utjecaja niti protek vremena, niti bilo kakva naknadna intervencija u prethodno knjižene poslovne promjene. Iz polovnih knjiga Agrokora d.d. forenzičkom je analizom vidljivo sve - kada su pojedine stavke stvarno unesene, poništene ili mijenjane, koji je datum knjiženja naveden, je li isto obavljeno temeljem podloge u sačinjenim ispravama, zajedno s popratnom dokumentacijom....
Iskazi ispitanih svjedoka, elektronička pošta koju su razmjenjivali okrivljenici, zapisnici sa sjednica nadzornog odbora, ostala statusna dokumentacija društva, te drugi dokazi potvrđuju da su u pribavljanju protupravne imovinske koristi te manipuliranja poslovnim knjigama i financijskim izvješćima svjesno sudjelovali sivi okrivljenici - navodi tužiteljstvo. Od 2006. nadalje lažno je prikazivana godišnja dobit i značajni iznosi zadržane dobiti te je time protupravno formirana osnova za izglasavanje i plaćanje dividendi.
Iskazi svjedoka potvrđuju navode pojedinih okrivljenika da je konačne odluke o bitnim stvarima naposljetku donosio Ivica Todorić ali isto tako ukazuju i da su ostali okrivljeni članovi uprave konsenzualno podržavali takve odluke, da im se nisu protivili, da nisu poduzimali bilo kakve radnje u interesu društva.
Svaki član uprave dužan je ex lege štiti interese društva pa tako i poduzimati sve raspoložive mjere radi zaštite imovine i vjerodostojnosti isprava društva. Stoga je, zaključuje tužiteljstvo, svaki član uprave bio dužan usprotiviti se donošenju te odobravanju od uprave lažiranih financijskih izvješća, obavijestiti nadzorni odbor, ako se radi o kaznenim djelima ili prekršajima i tijela ovlaštena za otkrivanje i progon. Da je bilo tko od okrivljenih članova uprave i(li) nadzornog odbora postupio sukladno zakonskoj dužnosti u obavljanju poslova uprave i nadzornog odbora do štetne posljedice u vidu isplate protuzakonite dividende i javne objave financijskih izvješća Agrokora d.d. s neistinitim podacima ne bi niti došlo.
Da je Agrokor napravio što je bio dužan napraviti i da je poništio akumulirane efekte primjene metode udjela od 2005. kao što je zahtijevao MSFI, Agrokor bi prikazivao gubitak po svakoj od godina do 2006. do 2015. ( osim 2014.) te bi prikazao negativnu zadržanu dobit, odnosno akumulirane gubitke umjesto pozitivne zadržane dobiti koju je prikazao. Učinak je bio pribavljanje protupravne imovinske koristi Todoriću i njegovom nizozemskom trgovačkom društvu jer je isplaćivana dividenda.
Agrokor je preko švicarske tvrtke Agrokor AG Zug plaćao račune Todoriću i njegovoj obitelji. Od 2009. do 2016. čak 55,5 milijuna kuna. Čak 70 posto troškova odnosi se na četiri dobavljača – Stephen Ryan- dizajner interijera za Chateau Kulmer, te tri tvrtke koje prodaju mušku odjeću. Među njima je i Brioni Retail Italia od koje je Todorić kupio odjeću u vrijednosti od 215.000 eura. Novcem tvrtke plaćao je i letove avionima, oružje, lov, prepariranje životinja.
Optužen je da je za milijun eura od EBRD-a kupio 12.811 dionica Agrokora. Dionice su kupljenje novcem Agrokora koji se prethodno zadužio kod banaka i poslovnih partnera Agrokora, a te je kredite trebao vratiti Agrokor. Inkriminira mu se i da je s računa Agrokor AG Zug, koji im sjedište u Švicarskoj te u kojem je bio predsjednik upravnog vijeća, podizao novac kojim su se plaćali troškovi uređenja nekretnine u Zagrebu, kupovala odjeća, modni dodaci, oružje, financirala ljetovanja, zimovanja, safari, prepariranje životinja...
Uz Todorića i sinove istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.
Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor. Ante Todorić sada živi u Londonu, a brat mu Ivan u Zurichu.