Na tajnoj lokaciji, u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu, Sabor je 8. listopada 1991. godine jednoglasno izglasao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom Jugoslavijom. Taj dan bio je pun ponosa, ali i neizvjesnosti.
Dan ranije zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, a granata je pogodila i Ured predsjednika Franje Tuđmana. Na dan napada istekao je tromjesečni moratorij na ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske donesenu 25. lipnja 1991. godine na inzistiranje Europske zajednice. Koju minutu prije raketiranja Tuđman je završio ručak sa suradnicima u uredu koji je u napadu uništen.
Predsjednik Tuđman bio je na ručku s tadašnjim formalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stipom Mesićem i saveznim premijerom Antom Markovićem, a u društvu su bili ministar obrane Gojko Šušak, Antun Vrdoljak i Stjepan Adanić, a Banske dvore napustili su koju minutu prije napada.
U raketiranju Banski dvori pretrpjeli su veliku štetu. Dio krova je razrušen, oštećeno je pročelje te gotovo sve prostorije, a ulazna vrata izbačena su iz ležišta. Od detonacije popucala su i stakla na zgradi Sabora gdje je za 8. listopada bila zakazana sjednica.
Budući da se očekivao novi i veći napad odlučeno je da će se sjednica održati, ali na tajnoj lokaciji.
- Pokušaj atentata na predsjednika Tuđmana i obezglavljivanja državnog vrha Hrvatske, ali i hrvatskih predstavnika SFRJ bila je kap koja je prelila strpljenje - prisjetio se Franjo Gregurić, koji je u to vrijeme bio predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva.
Iste večeri na rezervnoj lokaciji sazvana je sjednica Vlade i odlučeno da će se na istom mjestu dan kasnije okupiti zastupnici. Oni su autobusima prevezeni do Šubićeve. Upravo je Gregurić na Vladi predložio da se prekine moratorij što je prihvaćeno.
- Tu noć proveli smo u zgradi Ine, spavali smo u atomskom skloništu. Neki su mogli spavati, a neki ne. Više smo čučali ii sjedili na stolicama. Tako smo dočekali jutro i sjednicu Sabora - priča Gregurić.
Zastupnike je izvijestio o stanju u Hrvatskoj, a nakon njegovog izlaganja predsjednik Sabora Žarko Domljan pročitao je brzojave podrške građana i udruga. Vladimir Šeks predstavio je nacrt Odluke o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom Jugoslavijom, a potom je uslijedila rasprava. Šeks je za to vrijeme skicirao zaključke. Tijekom sjednice vladala je strepnja od napada, ali bili su odlučni provesti odluke. Pred kraj rasprave predsjednik Tuđman pozvao je Domljana na sastanak, a predsjedanje je preuzeo Vladimir Šeks. Pročitao je odluku i zaključke u kojima je stajalo da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija, a JNA je proglašena okupatorskom vojskom.
Odluka i zaključci su prihvaćeni, a cijeli Sabor otpjevao je 'Lijepu našu'. Taj dan bio je jedan od najznačajnijih datuma za Hrvatsku jer je time stvorena kruna hrvatske nezavisnost. Od tog trenutka bivša zajednička država prestala je postojati. Nakon proglašenja nezavisnosti počela je politička bitka za međunarodno priznanje Hrvatske, a taj proces simbolično je okončan 15. siječnja 1992., kad je Hrvatsku isti dan priznalo 12 država Europske zajednice.
'Političke elite nisu shvatile ozbiljnost stanja'
Danas, 27 godina poslije pitali smo Franju Gregurića je li Hrvatska zemlja kakvu su tada sanjali. Ponosan je kaže na vrijeme u kojima se kovala samostalnost i državnosti te Domovinski rat kojim je vraćena kontrola nad čitavim teritorijem Hrvatske, ali i ulaskom Hrvatske u europsku obitelj.
- Unatoč svim postignućima danas smo suočeni s egzodusom građana, koji koriste blagodati Europe i odlaze za boljim životom, kojeg im Hrvatska nažalost nije uspjela osigurati - kaže Gregurić.
Navodi kako se država vrlo sporo restrukturira od državne uprave do proizvodnog sektora. Uz to imamo velike demografske probleme. Gregurić upozorava kako moramo osigurati povratak dijela građana i omogućiti ulazak kapitalnih investicija u zemlju.
- Za to nam je potreban naš Marshallov plan, odnosno dugoročne mjere razvoja Hrvatske. Političke elite nisu shvatile ozbiljnost stanja u kojem se zemlja nalazi i nemaju hrabrosti za nužne promjene. Zato stagniramo i zaostajemo za zemljama EU iako imamo potencijala - navodi Gregurić.
Nada se da će idućih godina doći do oporavka.
- Moj stari stav je da nam hitno treba ekonomski i socijalni plan razvoja zemlje iza kojeg bi stale sve političke snage posebno dvije najjače stranke - poručio je Gregurić.
Pojasnio je i kako to ne znači formiranje velike koalicije nego jasan plan svih odgovornih političkih aktera oko putem zemlja treba ići u svim segmentima i koji će se provoditi bez obzira od promjena na političkoj sceni.