Stari Rimljani govorili su "Vae victis", jao pobijeđenima, a Hrvatska će 5. srpnja moći reći nešto posve suprotno: Jao pobjednicima. Jer, njih čeka pakao. Fotelja ministra financija bit će najužarenije mjesto na Markovu trgu.
-Mislim - kaže nam stručnjak za javne financije koji je želio ostati anoniman - da će se planirani godišnji deficit od 25 milijardi kuna probiti već sredinom srpnja, nakon isplata plaća i mirovina. Što će biti tada, iskreno govoreći, ne znam, i to je pitanje za sve oko otezanja sastavljanja Vlade. Što ako ne budemo imali vladu?
Ovlasti tehničke vlade u zaduživanju su nikakve a mogućnosti na međunarodnom tržištu (u Hrvatskoj se država već zadužila do grla) slabe jer vas kreditori odmah pitaju koliko je jaka vaša vlada, koliko ima ruku u parlamentu, kako bi bili sigurni da ćete vraćati dug i provoditi mjere koje su za to nužne. Željko Lovrinčević govori o dodatnim novim mjesečnim zaduživanjima oko 600 milijiuna eura (intervju iz Novog lista) za isplatu plaća i mirovina. Također spominje i nacionalizaciju drugog stupa. Da bi sve funkcioniralo i isplaćivale se plaće i mirovine svakog mjeseca država se mora zadužiti za pet milijardi kuna.
Novca ima još za srpanj. A što onda? To vam dovoljno govori o onome što nam slijedi - kaže naš sugovornik. Ako se pogledaju gospodarski planovi i stranačka obećanja o poreznom rasterećenju, vidljivo je da stranke biračima prezentiraju ružičastu sliku. Kao da ćemo imati rast od 10 posto, a ne gospodarski pad. Smanjenje PDV-a, nove socijalne naknade, smanjenje poreza na plaće ili povećanje neoporezivog dijela, novi izdaci za rast mirovina, sve su to varjiacije koje možete vidjeti u programima. A nakon izbora će vjerojatno okrenuti ploču, pa pričati kako je teško i kako se moraju boriti s krizom. Rebalansom iz svibnja, potrošnja uopće nije smanjena, ostala je na 147 milijardi kuna unatoč planiramo padu prihoda.
A on se vidi i iz podataka o fiskaliziranim računima. Porezna je objavila da je vrijednost izdanih računa od kraja veljače do kraja lipnja manja 20 posto i zaustavila se na 51,4 milijarde kuna. To je 12,6 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani. Država sve planira pokirti zaduživanjem. U svibnjuje je plan zaduživanja povećan za ovu godinu sa 30,5 milijardi na 63,4 milijarde. Ali pitanje je hoće li biti dovoljno. Svaki mjesec u prosjeku treba pet milijardi kuna zaduženja da bi država funkcionirala sa plaćama, mirovinama, refinacirala stare dugove i da ima za pomoći gospodarstvu, kaže ekonomist Željko Lovrinčević koji je poznat po svojoj realnosti. A takvo zaduživanje neće stati ove godine, nego se proteže do sredine sljedeće.
– Vrijeme je da se pogleda realnosti u oči. Ovo je igra velikih brojki. Ako pribrojimo sve obećano u kampanji, taj iznos raste na šest milijardi kuna mjesečno. A stranke nam ne govore niti kako će namaknuti pet milijardi koje prosječno nedostaju svaki mjesec. Gospodo, prvo to recite, pa onda možemo pričati kako ćete šest. Sva prava koja se daju na rashodnoj strani su trajna, to nisu jednokratne pomoći. Programi ne samo da su teško ostvarivi, nego će možda i trebati novi porezni oblici kojim bi se popunio nedostatak novca i prodaja imovine iako za to nije pravi trenutak – objašnjava Lovrinčević zašto je skeptičan da će obećano biti i izvršeno. Kaže i da je upravo zato u javni prostor ubacio temu nacionalizacije drugog mirovinskog stupa. Jer baš nitko ne govori kako će namaknuti novac. Vrijeme je, kaže, da se svi uozbilje.
Cijeli tekst o financijskom vrtlogu ( i nije da se zezamo) pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 3. srpnja.