U Islamskoj republici Iranu počelo je glasovanje na predsjedničkim izborima, natječe se šest konzervativnih i jedan kandidat koji uživa potporu reformista, izvještava AFP.

Oko 50,5 milijuna Iranaca moći će glasovati za kandidate, Mahmoud Ahmadinedžad se prema Ustavu ne može natjecati za predsjedničku poziciju po treći put. Novinar AFP-a otkriva kako će glasovanje možda trajati do ponoći, u slučaju da ministarstvo unutarnjih poslova tako odluči. Prvi rezultati se očekuju u subotu. U slučaju da nitko ne osvoji natpolovičnu većinu glasova, drugi krug izbora će se održati sljedeći tjedan.

Konzervativni kandidati su podijeljeni među sobom, dok reformisti očekuju dobar uspjeh umjerenog Hassana Rovhanija, što su potvrdili i analitičari. Tri vodeća kandidata konzervativaca su bivši ministar vanjskih poslova Ali Akbar Velajati, pregovarač za nuklearna pitanja Saeed Jalili i gradonačelnik Tehrana, Mohammad Baqer Qalibaf. 

- Glasine kako je predsjednik već izabran su laži. Predsjednik republike će biti izabran glasovima ljudi - rekao je Hassan Rovhani. Ali Akbar Velajati je najavio kako će nastojati uspostaviti pregovore sa zapadnim silama. Iranski duhovni vođa Ayatollah Ali Khamenei pozvao je građane na odaziv, ali nije izrazio simpatije niti prema jednom kandidatu. 

Podsjetimo kako 2009. godine veliki broj ljudi nije izašao na predsjedničke izbore, okrivljujući Ahmadinedžada za ogromnu izbornu prijevaru. Prosvjednike je morala smirivati policija.  

Ahmadinedžad bio prvi predsjednik koji nije svećenik

Mahmoud Ahmadinedžad šesti je i aktualni predsjednik Islamske Republike Iran, prvi je predsjednik Irana koji nije svećenik.

Kad je irački diktator Saddam Hussein 1980. godine napao Iran priključio se Revolucionarnoj gardi. Godine 1986. primljen je na postdiplomski studij, radio je kao predavač, a 1997. godine doktorirao je na temu građevinskog planiranja prometa i transporta. 

Tijekom pripremanja doktorata služio je kao guverner iranske pokrajine Ardabil. Godine 2003. gradski odbor grada Teherana imenovao ga je na poziciju gradonačelnika, nakon pobjede njegove stranke Islamske udruge inženjera na lokalnim izborima.

Obogaćivao uran zbog 'nužne državne potrebe'

Prvi put je predsjednikom postao 6. kolovoza 2005. godine, kada je ponovo počelo obogaćivanje urana, zbog kako je rekao 'nužne državne potrebe'. Za vrijeme predsjedništva pozivao je na raspuštanje države Izrael, slobodne izbore na Bliskom istoku, zalagao se za prava Palestinaca... Ponovo je izabran za predsjednika 2009. godine.

Podsjetimo, međunarodna zajednica je izolirala Iran i nametnula mu sankcije zbog nuklearnog programa. Posljedica toga su ogromni problemi u gospodarstvu.