Mula Abdul Ghani Baradar drugi je najvažniji taliban, odmah nakon vođe Haibatullaha Akhundzadija, koji je s Mula Omarom osnovao talibane, a sada vodi njihov politički ured.
Očekuje se da će upravo Baradar biti novi lider Afganistana, kojeg inače poštuju sve frakcije talibana.
No, zanimljivo je da je Baradar zadnjih deset godina uglavnom proveo u zatvoru u Pakistanu iz kojeg je pušten prije tri godine i to na zahtjev američke vlade koju je tada vodio Donald Trump kako bi vodio mirovne pregovore u Kataru.
Baradar je uhićen u Karachiju 2010. godine, a Pakistanci su ga u zatvoru držali jer je SAD to od njih tražio, ali odlaskom Obame iz Bijele kuće i dolaskom Donalda Trumpa stvari su se promijenile.
POGLEDAJTE VIDEO Prvi dan pod talibanima u Kabulu
Upravo zbog toga što je direktno odgovoran za puštanje Baradara iz zatvora, Trump se našao na meti kritika u Americi.
Trump istovremeno cijelu odgovornost za ono što se dogodilo u Afganistanu svaljuje na Joe Bidena, iako je njegova administracija otvorila put za povratak talibana na vlast.
Baradar je rođen u provinciji Uruzgan 1968., borio se u afganistanskim mudžahedinima protiv Sovjeta 1980-ih. Nakon što su Rusi istjerani 1992. i kada je zemlja zapala u građanski rat između suparničkih vojskovođa, Baradar je u Kandaharu postavio medresu sa svojim bivšim zapovjednikom i poznatim šogorom Mohammadom Omarom.
Zajedno su osnovali talibane, pokret koji su predvodili mladi islamski učenjaci posvećeni vjerskom pročišćenju zemlje i stvaranju emirata.
Potaknuti vjerskom žestinom, široko rasprostranjenom mržnjom prema vojskovođama i značajnom podrškom pakistanske agencije Inter-Services Intelligence (ISI), talibani su 1996., došli na vlast nakon niza zapanjujućih osvajanja provincijskih prijestolnica koje su iznenadile svijet. Baradar, zamjenik Mula Omraa za kojeg se vjerovalo da je vrlo učinkovit strateg, bio je ključna karika tih pobjeda.
Baradar je imao niz vojnih i administrativnih uloga u petogodišnjem talibanskom režimu, a do trenutka kad su ga SAD i njihovi afganistanski saveznici svrgnuli, bio je zamjenik ministra obrane.
Tijekom 20-godišnjeg talibanskog izgnanstva, Baradar je imao reputaciju moćnog vojskovođe.
Obamina se administracija, međutim, više bojala njegove vojne ekspertize nego što je vjerovala u njegove, navodno, politički umjerenije stavove. CIA mu je 2010. ušla u trag do Karachija, a u veljači te godine uvjerila je ISI da ga uhiti.
Međutim, 2018. stav Washingtona se promijenio i afganistanski izaslanik Donalda Trumpa, Zalmay Khalilzad, zatražio je od Pakistanaca da oslobode Baradara kako bi mogao voditi pregovore u Kataru, na temelju uvjerenja da će se zadovoljiti dogovorom o podjeli vlasti.
"Nikada nisam vidio bilo kakvu stvarnu potkrepu te točke, ali samo je preuzeo neku vrstu mitske ideje", rekao je bivši dužnosnik.
Baradar je u veljači 2020. godine potpisao sporazum s SAD-om u Dohi, što je Trumpova administracija pozdravila kao korak prema miru, ali koje se sada čini samo kao otvoren put za potpunu pobjedu talibana.
Nakon sporazuma SAD-a i talibana da se međusobno ne bore, trebali su uslijediti pregovori o podjeli vlasti između talibana i kabulske vlade Ashrafa Ghanija.
Ti su razgovori malo napredovali, a zatim je došlo do posrtanja. Sada je jasno da su se Baradar i talibani igrali neko vrijeme, čekajući da Amerikanci odu i pripremali posljednju ofenzivu. Baradara je život naučio strpljenju i vjeri u konačnu pobjedu.
POGLEDAJTE VIDEO: AFGANISTANAC ZAINULLAH JE ISPRIČAO SVOJU PRIČU