Odmah nakon objave prvih rezultata koji su pokazivali uvjerljivu Milatovićevu pobjedu na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, srpski su mediji slavili što pobjeđuje 'Crnogorac i pravoslavac'.
- Ako pobijedi Jakov Milatović, to će značiti kraj mogućnosti da se Crna Gora ikad oslobodi utjecaja Beograda i postat će puki satelit Srbije, ‘Republika Srpska’ s grbom Crne Gore - rekao je uoči drugog kruga crnogorskih predsjedničkih izbora za Al Jazeeru Boban Batrićević, crnogorski historičar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.
- On je profil ličnosti koji bi jednako bio kadar otići na proslavu 9. siječnja, neustavnog dana bh. entiteta Republika Srpska, u Banju Luku, a onda 11. srpnja posjetiti Memorijalni centar u Potočarima kod Srebrenice, gdje je počinjen genocid - dodao je Batrićević.
'Slučajni' predsjednik
Jakov Milatović (37), kandidat za predsjednika je postao nakon što je čelnik pokreta Europa Milojko Spajić povukao kandidaturu jer je skrivao da je državljanin Srbije. Inače, Milatović je postao poznat u vladi Zdravka Krivokapića od 2020. do 2022., u kojoj je bio ministar ekonomskog razvoja. Zanimljivo je da je ta vlada formirana pod lupom Srpske pravoslavne crkve te je njegov svjetonazor prilično udaljen od načina EU funkcioniranja. Blizak je službenom Beogradu, iako on to odlučno negira, na njegove skupove pristaše su dolazile sa srpskim zastavama. No kao ministar ukinuo je doprinos za zdravstvo, povećao minimalnu zaradu s 250 na 450 eura, dok je prosječna plaća s 530 porasla na 670 eura. Sve to mu je donijelo vjetar u leđa da može srušiti Mila Đukanovića, kojega opterećuju brojne afere, ali i loši rezultati na lokalnim izborima.
S Milatovićevom pobjedom sigurno će doći do zbližavanja sa Srbijom, koju Đukanović godinama drži na distanci. Isto tako, doći će do jačanja utjecaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, zbog čega bi se susjedna nam zemlja mogla udaljiti od EU puta.
Iz bankarskih voda u politiku
Jakov Milatović, zamjenik predsjednika Pokreta Europa sad, rođen je 1986. godine u Podgorici. Osnovne studije u oblasti ekonomije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je bio student generacije. Magistarske studije u oblasti ekonomije je završio na Oxfordu i bio je stipendist britanske vlade, piše N1.
Radno iskustvo započeo je u NLB banci u Podgorici, zatim je radio u Deutsche banci u Frankfurtu. Od 2014. godine radio je u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u timu za ekonomsku i političku analizu, prvo kao ekonomski analitičar za regiju jugoistočne Europe, a nakon unaprjeđenja na poziciju ekonomista, pokrivao je zemlje Zapadnog Balkana iz ureda u Podgorici.
Godine 2018. unaprijeđen je i postao je glavni ekonomist, sa zadatkom da pokriva zemlje EU, uključujući Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju iz ureda u Bukureštu.
Druga iskustva i usavršavanja stjecao je u okviru njemačke Fondacije Konrad Adenauer, Londonske škole ekonomije, Sveučilišta u Pekingu, Liderske akademije Sveučilišta Stanford i drugih, prema biografiji koju je objavio pokret „Europa sad“.
Autor je više stručnih radova i koautor dvije knjige. Oženjen je suprugom Milenom i otac troje djece.
U Vladi Crne Gore, koju je predvodio Zdravko Krivokapić, Milatović je obavljao funkciju ministra ekonomskog razvoja, na kojoj se nalazio od 4. prosinca 2020. do 28. travnja 2022. godine.
Nakon pada Krivokapićeve vlade, s Milojkom Spajićem (ministrom financija u toj vladi) je osnovao Pokret „Evropa sad“, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tijekom svog jednogodišnjeg mandata.
Za predsjednika Crne Gore se kandidirao „slučajno“, odnosno nakon što je Državna izborna komisija odbila kandidaturu Milojka Spajića zbog spora oko dvojnog državljanstva.
POGLEDAJTE VIDEO